Novosti

Kompass rješenja

Stručni Intervjui

Intervju: Ivana Kolar, direktor Terme Tuhelj d.o.o.

Hrvatske Terme Tuhelj i njihova sestrinska tvrtka Terme Olimia u Sloveniji posluju pod sloganom kako biti drukčiji i prepoznatljiviji, a uz to neprekidno razvijati svoje poslovanje. Uz to, svojim gostima žele pružiti vrhunsku kvalitetu usluge i udobnosti smještaja. U pet mjeseci ove godine ukupan prihod Termi Tuhelj iznosio je 10,87 milijuna kuna što je 24 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. O novostima i poslovanju Terme Tuhelj razgovarali smo s Ivanom Kolar, direktoricom tih termi.

Terme Tuhelj uspješno razvijaju novi trend na tržištu – selfness. Jeste li po tome jedinstveni na hrvatskom tržištu i što sve selfness uključuje?

Terme Tuhelj razvijaju svoje poslovanje na način da smo drugačiji, inovativni i da pokrećemo nove trendove. Selfness smo počeli razvijati prvi u Hrvatskoj i vjerujem da smo još uvijek jedini u tome. To je nova dimenzija svih naših usluga, a njime želimo poticati goste da brinu o sebi i zdravije žive, a sve kako bi zadržali mladost i vitalnost te se osjećali bolje i ugodnije. Mnogo noviteta pripremili smo u ugostiteljstvu, pa tako i dio gastronomije pripremamo na nov način te učimo svoje goste kako kuhati na zdravi način kod kuće. Noviteti su i u wellnessu te ostalim ponudama, a i cijeli hotel odiše novom energijom i uslužnošću. Kroz niz malih stvari potičemo i educiramo goste o tome kako zdrave navike uklopiti u ubrzanu svakodnevicu te da te navike uopće nisu teške.

Kako su ga prihvatili vaši gosti?

Gosti pozitivno reagiraju na promjene koje uvodimo. Idemo korak po korak kako bismo stvorili destinaciju gdje se gost uvijek može vratiti po dozu novih pozitivnih navika i nove energije. Nastojimo gostima ostaviti prostor da sami izaberu žele li razvijati zajedno s nama selfness koncept i sudjelovati u novim aktivnostima ili se držati po strani i uživati u nekim svojim ritualima, no trudimo se zainteresirati ih za novitete.

Hoćete li u budućnosti još više razvijati selfness i uključivati u taj oblik turističkog proizvoda neke dodatne sadržaje?

Da, svakako, to je sada politika poslovanja. Potaknuti goste da brinu o sebi i svojem dobrom osjećaju. Razvili smo čitav niz malih usluga ili pažnji kojima goste još više mazimo, ali i radimo s njima tako što ih educiramo i pripremamo im iznenađenja dok su u hotelu. To se proteže kroz sve naše usluge, a u budućnosti ćemo nastaviti s razvojem do složenijih razina te pripremati tematske programe.

Terme Tuhelj postaju cjelovita MICE destinacija. Što to znači?

Izgradnja hotela Well kategorije četiri zvjezdice i novog kongresnog centra značila je prekretnicu u našem poslovanju, a posebno za kongresni turizam. Dvorane su vrhunski opremljene suvremenom audio i video opremom, a sve je uređeno u skladu s prirodom i tik do nje. Danas organiziramo vrhunske domaće i internacionalne kongrese, a i sami pokrećemo niz poslovnih susreta za svoje poslovne goste. Postali smo destinacija koja okuplja lokalne poslovne goste s područja sjeverozapadne Hrvatske koji se sastaju u našem poslovnom centru ne samo da bi organizirali kongres, seminar ili radionicu nego se i neformalno družili i razmijenili svoja iskustva. Stoga razvijamo suradnju s brojnim udruženjima, školama i fakultetima kao što je IEDC poslovna škola iz Bleda, Ekonomski fakultet i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Poslovni centar Terme Tuhelj postao je glavno odredište tzv. multitasking menadžera i mnogih drugih. Postali smo jedna od glavnih destinacija kongresnog turizma u Hrvatskoj.

U što planirate investirati u ovoj i 2015. godini i kolika je vrijednost investicija?

U ovoj godini jedna od investicija je proširenje kampa koji pretvaramo u cjeloviti kamping resort u što se planira uložiti 50.000 eura te uređenje animacijskog otoka kao ljetne pozornice na kojoj će se održavati brojni koncerti, radionice i slično. Vrijednost uređenja animacijskog otoka iznosi 30.000 eura. U 2015. godini planiramo proširenje kupališta Vodeni planet u obliku Tuhi aqua landa, malog vodenog carstva za naše najmlađe goste, a ukupna vrijednost tih investicija iznosi 750.000 eura. Daljnji cilj nam je stvoriti pravi kamping resort i prvi pravi kamp u kontinentalnoj Hrvatskoj sa 150 parcela i najmanje 50 mobilnih kuća te parkovima i ugostiteljskim objektima. Ta investicija težila bi oko 1,2 milijuna eura.

Koji su ovogodišnji noviteti u poslovanju Termi Tuhelj?

Glavni noviteti ove godine odnose se na selfness i zabavu u Termama Tuhelj. Uvođenje zdrave hrane u ugostiteljstvo te novi način pružanja tretmana u wellnessu su sigurno nezaobilazne nove uspješnice. Već je prepoznat koncept zdrave prehrane u kojem dio hrane pripremamo s posebnom pažnjom te pravilnom kombinacijom nutritivnih elemenata. Zaposleni u ugostiteljstvu Termi Tuhelj i Termi Olimia prošli su brojne edukacije kako bi naučili pripremati hranu s drugačijim namirnicama i na drugačiji način. Posebno smo se posvetili dodatnom razvoju naših wellness tretmana za opuštanje i njegu, koje smo obogatili, ojačali i dodali im posebnu ljepotu i ugodu. Svi tretmani započinju i završavaju posebnim ritualom pozdrava terapeuta i gosta te kratkim vježbama disanja i opuštanja kako bi tretman ili masaža bili što intenzivniji i bolji. U tome nam je pomogao i naše osoblje obučio i trenirao poznati beogradski učitelj i kreator masaža i wellness koncepta Peđa Filipović. S druge strane puno smo radili i na dobroj zabavi naših gostiju, pa smo tako otvorili dječju igraonicu na dvije etaže, a upravo smo pokrenuli i ljetnu pozornicu na bazenima i u atriju hotela SpaArena s mnoštvom animacijskih noviteta za goste svih uzrasta. To su razni kulturni, glazbeni, zabavni sadržaji i igre.

Nedavno su Terme Tuhelj i Terme Olimia otvorile svoje predstavništvo u Rusiji. Koji su razlozi tome?

Rusija je izuzetno zanimljivo tržište s kojim smo dosad dosta radili, no uvijek je problem nedovoljna prepoznatljivost destinacije i nedostatak informacija, što pak ovisi o marketinškim budžetima, koji nam još uvijek ne dopuštaju pravu obradu tržišta. Stoga smo se odlučili na drugačiji potez od klasičnog marketinga i otvorili predstavništvo kojem je glavni cilj pružanje informacija i povećanje prepoznatljivosti Termi Olimia i Termi Tuhelj u Rusiji, širenje mreže touroperatora i drugih partnera. U predstavništvu radi osoba koja poznaje tržište i najlakše može organizirati pravi nastup. Imamo relativno dobre najave za drugi dio godine te nekoliko organiziranih posjeta novinara iz Moskve.

Nastojite spajati “plavo i zeleno” tj. surađivati s nekim turističkim odredištima na Jadranu. Na koji će se način odvijati ta suradnja?

I zbog ruskog tržišta, ali i drugih udaljenijih tržišta već imamo u ponudi paket Jedan odmor u dvije države kojim gosti borave u Termama Tuhelj i Termama Olimia u jednom odmoru ili posjetu. Sad imamo ideju napraviti takvu suradnju s jednom od dobrih i nama sličnih morskih destinacija. Gosti sve više putuju i traže nove doživljaje i ako dođu s drugog kraja kontinenta sigurno im je cilj obići i vidjeti što više. Smatram da se Hrvatska ikako ne bi smjela razdvajati na morsku i kontinentalnu, već da bi trebala spajati naše unikatne različitosti koje su prometno odlično povezane i ne previše udaljene, jer nam je upravo to jedna od konkurentskih prednosti u Europi. (25/08/14)

Izvor: Privredni vjesnik

Intervju: Draško Jelavić, CEO Cirtuo d.o.o.

Nabavni troškovi imaju značajan udio u ukupnim troškovima jedne tvrtke. Isto tako u hrvatskom gospodarstvu javna nabava s oko 30 milijardi kuna bitan je čimbenik. U razvijenim ekonomijama razvoj nabavne djelatnosti je priznata struka. Kod nas još uvijek prepuštena entuzijazmu i dobroj volji pojedinaca.

Razvijene tvrtke sustavno i redovito obrađuju svoj nabavni opseg u smislu ostvarivanja ušteda i smanjivanja nabavnih rizika. Nabavna praksa nije svedena samo na tendere i pregovore s dobavljačima, već je uspostavljena „strateška nabava“ u smislu pravodobnog identificiranja potencijala u nabavi - od plana potreba, preko funkcionalnosti i specifikacija proizvoda ili usluga, novih dobavljača i sličnog.

Vidite li pomake u razvoju komercijalne i javne nabave u RH u zadnjim godinama?

Sa strane komercijalne nabave pomak su učinile veće tvrtke u privatnom ili stranom vlasništvu. U velikom broju tvrtki u RH fokus nabave je nažalost još uvijek na operativnoj djelatnosti – od zahtjeva za nabavku, narudžbe, zaprimanja robe ili izvršavanja usluge te plaćanja. Strategija u nabavi seže maksimalno do pripreme za godišnje pregovore s dobavljačima.

Što zapravo znači strategija u nabavi i koje prednosti donosi?

Strategija u nabavi znači određivanje načina nabave roba ili usluga za razdoblje od jedne do tri godine u smislu značajnog reduciranja nabavnih troškova, te smanjenje nabavnih rizika. Strategija može biti primjerice svjesna odluka o uvođenju novih dobavljača iz drugih regija, traženje boljeg rješenja kroz novu specifikaciju, drugačijeg načina provođenja tendera ili postupaka javne nabave, te provokacije internih korisnika u smislu stvarnih potreba (količina ili specifikacije).

Zar godišnji pregovori ne vode k reduciranju nabavnih troškova?

U pravilu da, ali marginalno. Provode se uvijek na isti način, s uglavnom istim uključenim osobama, kod uglavnom istih dobavljača. Značajne uštede u nabavi ostvaruju se promjenom „pravila igre“, a za to je potrebno bolje promišljanje nabavnih opcija. Nabava je već velikim dijelom definirana se već kroz plan potreba ili specifikaciju proizvoda ili usluge a u te procese je nabave rijetko uključena. Pred-selekciju dobavljača često ne radi nabava već interni korisnici, što nabavu stavlja pred svršen čin.

Znači li to da je nabava na neki način sabotirana?

Nabavu prvenstveno „sabotira“ nepovoljno povijesno nasljeđe te manjak fokusa sa strane menadžmenta. Tako je nabava nedovoljno razvijena u smislu kadrova, metoda, te uloge u tvrtkama. U percepciji nabavne djelatnosti bliži smo skladištu nego strategiji. Danas seminara i obrazovanja za nabavu skoro i da nema, a oni postojeći se jedva popunjavaju. Doprinos nabave u komercijalnim i javnim tvrtkama ili institucijama nije adekvatno prepoznat.

Naša je percepcija da barem u javnoj nabavi seminara i obrazovanja ne nedostaje?

Točno, no ta se obrazovanja uglavnom svode na obrazac „kako napraviti tender za nešto, a da bude po zakonu…“ Javna nabava u RH razvija se u krivom smjeru. Na godišnjoj razini otprilike četvrtina vrijednosti javne nabave je u žalbenom postupku – možete li zamisliti utjecaj na svakodnevno poslovanje tvrtki i na gospodarstvo. U javnoj nabavi danas je cilj dobiti traženu robu u traženo vrijeme, o uštedama jedva tko govori.

Donose li izmjene zakona o javnoj nabavi poboljšanja?

Paradoks javne nabave sastoji se u tome, da izvršavanje zakona može biti optimalno, ali da je nabava usprkos tome u sumi neuspješna. Nažalost u RH je profesionalno bavljenje nabavom poistovjećeno sa zakonom, pa je nabavna djelatnost svedena velikim dijelom na pravne poslove.

Na koji način javna nabava može izaći na pravi put u RH?

Potrebna je promjena paradigme. Radikalno rješenje bi bilo profesionalizacija nabave u velikim sustavima (HEP, HŽ, HAC itd.), izlazak iz sustava javne nabave. Zakon nije u stanju adekvatno odraziti potrebe „tehnoloških“ tvrtke, te najveći broj žalbenih postupaka dolazi upravo iz takvih tvrtki. Sa zabrinutošću gledam na forsiranje javne nabave kao univerzalne metode za sve javne tvrtke ili institucije.

Dodatno, sve bi velike javne nabavke (nabavne kategorije ili predmeti nabave) trebale imati strategiju, te bi se trebalo pratiti njihovo izvršavanje.

Nije li ukidanje javne nabave za odabrane obveznike radikalna mjera?

Korijeni javne nabave sežu iz javnih (neprofitnih) institucija, koje nisu imale fokus na nabavu za razliku od industrije. Transparentna i učinkovita nabava može se ostvariti i mimo sustava javne nabave, no za to je potreban kvalitetan kadar, metode i kontrola. Pokušajte primjerice od bilo koje javne tvrtke u RH saznati koliko je ušteda u nabavi ostvareno u prošloj godini – uštede u pravili u nisu u fokusu, niti postoje pokazatelji uspjeha u nabavi u javnim tvrtkama.

Kako gledate na uvođenje novoga softvera u sustav javne nabave?

Novi softver može pomoći da se etabliraju stabilni nabavni procesi, poveća transparentnost, smanji broj formalnih pogrešaka, a sa time broj žalbi. Problem je u tome da se sa softverom utvrđuje načelno pogrešna nabavna praksa koja je svedena na izvršavanje zakona.

Kako vidite budućnost nabave u komercijalnim i javnim tvrtkama u RH?

Odgovor na ovo pitanje ponajviše ovisi o razvoju gospodarstva. Ukoliko gospodarstvo RH ojača, te se okrenemo proizvodnji i izvozu, onda je pitanje nabave imperativ, jer kroz nabavu se definira konkurentnost. U konzultantskom radu sa subjektima u RH prepoznajem dovoljan broj nabavnih profesionalaca, koji imaju i volju i znanje, te bi mogli doprinijeti razvoju nabavne djelatnosti.

---

Draško Jelavić studirao je na Tehničkom Sveučilištu u Grazu, te započeo karijeru u nabavi jedne austrijske kompanije. Nakon toga preko 10 godina radi kao savjetnik za nabavu u vodećim europskim tvrtkama. Od toga je bio 8 godina zaposlen kao savjetnik za jednu od vodećih američkih konzultantskih tvrtki, te imao priliku u regiji raditi s velikim hrvatskim i slovenskim tvrtkama uglavnom na projektima reduciranja troškova u nabavi. Od 2008. godine osniva vlastitu konzultantsku tvrtku Cirtuo d.o.o. www.cirtuo.com s fokusom na razvoj funkcije nabave – strategija, organizacija, procesi, upravljanje dobavljačima, upravljanje rizicima, informatička rješenja u nabavi, te upravljanje nabavnim kategorijama i dobavljačima kao jedna od ključnih tema. (10/07/14)

B2B Ekspertiza

Kompass klasifikacija

Kompass klasifikacija

Kompass
klasifikacija srce je Kompassovog poslovanja od njegova stvaranja. On predstavlja dragocijeni alat jer konstruira informaciju.

Učinkovit i jednostavan alat

Kompass klasifikacija struktuirana je na 3 razine: sektori, polja i proizvodi. Prva razina odnosi se na seriju od 67 poslovnih sektora i novi dvoznamenkastu oznaku. Na primjer, drvna industrija nosi oznaku 14. Druga razina označava podsektore, ponajprije sektore koji detaljnije oopisuju aktivnost. Druga razina označena je sa 5-znamenkastu oznaku. Za drvnu industriju, oznaka 14040 označava tropske drvene trupce. Treća razina, povezana sa podsektorima, ukazuje na proizvode i usluge označene 7-znamenkastom oznakom: 1403007 označava tikovine drva. Kako bi optimizirali korisnikovu pretragu, Kompass je usvojio 15 glavnih „obitelji“ kako bi obuhvatilii sve sektore. Sa preciznim imenom poput Popljoprivreda i hrana, Energija i okoliš ili Kemikalije, lijekovi i plastika, imena olakšavaju upotrebu klasifikacije.

Napredna struktura

Ove razine razvile su se tijekom vremena prema svjetskoj ekonomiji i tehnološkim postignućima. U vrijeme kada se tek stvorila, klasifikacije je uglavnom bila o industrijskom sektoru, u srcu ekonomske aktivnosti nakon 2. svjetskog rata. Malo po malo, postajala je sve bogatija. U 2013 godini, njena 13 verzija je ažurirana. Na inicijativu naših specijalista, neki sektori, povezani sa sektorima koji su se nedavno razvili, u potpunosti se obnovljeni i pojednostavljeni. Na dnevnoj bazi, čitava Kompass mreža mobilizirana je doprinositi ažuriranju i poboljšavanju sustava, kako bi ispunili očekivanja svjetskog tržišta i osigurali maksimalnu bistrinu korisniku.

Struktura svjetske baze podataka

Svaka je tvrtka upisana u bazi podataka u skladu s njenim aktivnostima. Dakle, Kompass jamči svojim korsnicima preciznu informaciju o tvrtkama. Ostale nacionalne klasifikacije poput NAF (Francuska klasifikacija aktivnosti) nisu u poziciji ponuditi takvu uslugu. Štoviše, klasifikacija je homogenizirana na globalnoj razini, korisnik može pretraživati tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu. Sa samo jednim klikom na materinjem jeziku, korisnik može pronaći tvrtku po njenoj aktivnosti u gotovo 70 zemalja diljem svijeta. Kako bi unaprijedili svoje poslovanje, otkrijte naša cjelovita poslovna rješenja.