Novosti

Kompass rješenja

Poslovne novosti

Stručni intervju: Radwan Joukhadar, vlasnik tvrtke Medical Intertrade

Kada je zadnjih dana prošle godine objavljeno da je u Vukovaru otvorena tvornica lijekova, mnogi su ostali začuđeni tom činjenicom. Naime, u čitavoj se Hrvatskoj, nažalost, rijetki poduzetnici odlučuju na proizvodnju. Na istoku Hrvatske, pa tako i u Vukovaru – gradu koji je u bivšoj Jugoslaviji bio među pet industrijski najrazvijenijih općina - to je još rjeđa pojava. K tome, investitor je čovjek rođen u povijesnom, ali nažalost danas razorenom sirijskom gradu Alepu, davni hrvatski student i sada magistar medicinske biokemije Radwan Joukhadar. Prilikom otvaranja tvornice ovaj skromni čovjek s hrvatskim i sirijskim državljanstvom jednostavno je objasnio ovaj poslovni potez: “Tvornica u Vukovaru je moj dar gradu i njegovim stanovnicima kako bih pridonio njegovom napretku i razvoju ne bi li ponovno postao središte kakvo je bio prije Domovinskog rata”.

Uspješni ste trgovac lijekovima i medicinskom opremom koji je u proteklih 25 godina razvio vrijednu obiteljsku tvrtku Medical Intertrade s godišnjim prihodom većim od milijardu i pol kuna. Zašto ste se upustili u posao otvaranja tvornice za proizvodnju lijekova u Vukovaru?

- Ja sam prije svega farmaceut, što sam želio postati od malih nogu. Zato sam i došao u Hrvatsku studirati farmaciju. S obzirom na zakonske i financijske mogućnosti na početku poduzetničke karijere osnovao sam prvu privatnu veleprodaju lijekova i medicinskih proizvoda u Hrvatskoj, a s vremenom i zdravstvenu ustanovu Ljekarne Joukhadar koju danas čini 35 ljekarni. Sadašnjim pokretanjem proizvodnje postižemo potpunu vertikalnu integraciju od tvornice, veleprodaje do maloprodaje, osiguravamo stabilnost cjelokupnog sustava i pružamo potpunu podršku našim poslovnim partnerima.

Sjedište tvrtke je u Svetoj Nedelji pokraj Zagreba. Zašto ste otvorili tvornicu Yasenka u Vukovaru i kako ste joj odabrali ime?

- U Vukovaru sam proveo 12 prekrasnih predratnih godina. Moja supruga, rođena Vukovarka i doktorica dentalne medicine, i ja zasnovali smo radni odnos u tadašnjem Medicinskom centru Vukovar. Nikad ne bismo napustili Vukovar da nije bilo ratnih zbivanja. Stoga je otvaranje tvornice u Vukovaru moj skromni doprinos gradu, njegovim stanovnicima i braniteljima koji su podnijeli strahovita stradanja i predstavljaju simbol Domovinskog rata. Odluka je donesena isključivo sa srcem jer bi iz logističkih, manipulativnih i kadrovskih razloga bilo puno lakše da je tvornica otvorena u Svetoj Nedelji. A ime je dobila po mojoj supruzi Jasenki.

Što proizvodite, koliki je proizvodni kapacitet tvornice, te kojem su tržištu proizvodi namijenjeni?

- Proizvodnja obuhvaća tri odjela: za proizvodnju krutih oblika (kapsula i tableta), za proizvodnju polukrutih pripravaka (krema, masti i gelova) kojih se u jednoj smjeni može proizvesti do 15.000 metalnih ili plastičnih kutijica različitog volumena, te odjel za proizvodnju tekućih oblika (otopina i sirupa) koji može u jednoj smjeni napuniti 10.000 bočica volumena 150 mililitara. Otvaranjem druge smjene kapaciteti će se povećati. Kako su svu opremu u proizvodnji proizveli najbolji svjetski proizvođači, a instalirana je i kvalificirana prema zahtjevima farmaceutske proizvodnje, možemo plasirati proizvode na svako tržište.

U tvornicu Yasenka uložili ste 10,5 milijuna eura. Kada planirate vratiti uloženi novac?

- Sve što imam stekao sam ustrajnim radom i ulaganjem u kvalitetu - kvalitetu znanja, usluge, poslovnih procesa, opreme. Temeljem tih principa cilj se ne ostvaruje preko noći, ali osigurava dugoročno i stabilno poslovanje te pozitivan rezultat. Ako uspijemo ostvariti zacrtane planove, investicija bi se trebala vratiti u roku od pet do sedam godina.

Imate li konkurenata među proizvođačima lijekova u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj zaista ima puno proizvođača lijekova. Tu su Pliva, Belupo, Jadran galenski laboratorij, Genera, FarmaS, Farmal…

Tko je u Hrvatskoj vaš najbolji kupac?

- Prvenstveno su to ljekarne, a u manjem obujmu bolnice i domovi zdravlja.

Imate li tvornice i tvrtke i izvan Hrvatske; gdje su i kako posluju?

- Godine 2002. osnovao sam veleprodaju lijekova i medicinskih proizvoda Medical Intertrade u Sarajevu, te 2003. u Ljubljani. Obje tvrtke kćeri dobro posluju, a povremene poteškoće vezane su uz ekonomsku situaciju pojedine države.

Kakva je vaša poduzetnička priča, kako ste razvijali tvrtku? Koliko ste zaposlenih imali na početku, a koliko ih imate danas?

-
Medical Inertrade počeo je s radom 1. kolovoza 1990. godine u Vukovaru s tri zaposlenika da bi već iduće godine morao prekinuti svoje poslovanje zbog ratnih zbivanja. Ostao sam u Vukovaru na zamolbu doktora Juraja Njavre i radio kao farmaceut u ljekarni u Borovu dokle god su to prilike dozvoljavale. Naime, dok sam živio u Vukovaru, jedno vrijeme sam bio voditelj te ljekarne. Kada se više nije moglo opstati u Vukovaru, otišao sam u Zagreb gdje sam 1992. godine pokrenuo rad veleprodaje u unajmljenom prostoru. Uspješan razvoj poslovanja obilježen širenjem broja dobavljača i kupaca omogućio je 1998. godine kupnju novog poslovnog prostora u Svetoj Nedelji. U početku se veleprodaja bavila prometom prvenstveno humanih lijekova, medicinskih, dijetetskih i kozmetičkih proizvoda, da bi s vremenom proširila svoj asortiman dijagnostičkim, stomatološkim i veterinarskim proizvodima te medicinskom opremom. Širenjem tržišta i željom za boljom opskrbom kupaca otvorene su poslovne jedinice u Osijeku 1998. i Solinu 2003. godine te veleprodaje u Sarajevu i Ljubljani. Godine 2008. poslovna jedinica iz Osijeka preseljena je u novoizgrađeni poslovni prostor u Vukovaru u kojem je sad počela s radom i tvornica. Trenutačno Medical Intertrade u Hrvatskoj zapošljava 394 zaposlenika, Ljekarne Joukhadar broje 176 zaposlenih, a Yasenka 15 zaposlenika.

Uvozite i distribuirate lijekove i medicinsku opremu po hrvatskim bolnicama, ljekarnama, domovima zdravlja, ordinacijama, ali uvozite i dijetetske pripravke i kozmetiku. Bavite se i interventnim uvozom za bolnice te uvozom lijekova na liječnički recept kojih nema u Hrvatskoj. Sad proizvodite i lijekove. Hoće li uskoro biti još poslovnih novosti iz Medical Intertradea?

- Kako financijska vrijednost hrvatskog tržišta lijekova pada, težimo stvaranju inovativnih trendova poslovanja kojima ćemo unapređivati kvalitetu usluge i ponude. O tome ćete čuti kada za to dođe vrijeme.

Samozatajni ste, ne volite se medijski izlagati, a na glasu ste kao iznimno socijalno osjetljiv i milosrdan poslodavac. Kakva je Vaša poslovna i životna filozofija?

- Čvrsto vjerujem da se samo dobro dobrim vraća. Osim toga, sretan sam kad mogu ljude oko sebe učiniti sretnim. Smatram da su moji zaposlenici ključan čimbenik uspjeha, a samo motivirani i zadovoljni zaposlenici pridonose dugoročnom uspjehu tvrtke.

Iz Sirije ste došli u Hrvatsku na studij, ostali i zasnovali obitelj. Jeste li ostvarili sve svoje planove i želje?

- Otvaranjem tvornice ostvario sam sve svoje želje, no planova još uvijek imam. Prvenstveno se odnose na što brži povrat investicije i širenje poslovanja izvan regije. Ne žalim ni za čime. Došao sam u Hrvatsku studirati i namjeravao se vratiti nakon završetka studija. No, osim u suprugu, zaljubio sam se i u ovu prekrasnu zemlju i njene vrijedne i drage ljude. (11/02/15)

Stručni intervju: Ivan Topčić, direktor TIM Kabel

Godina 2014. za TIM Kabel bila je iznimno uspješna, proslavili su 20. obljetnicu poslovanja, prvi put premašili 200 milijuna kuna prometa, u čemu je izvoz sudjelovao s više od 40 posto, a osnivač i vlasnik te direktor TIM Kabela Ivan Topčić proglašen je poduzetnikom godine u izboru Hrvatske organizacije menadžera i poduzetnika - CROMA. “Kad se sjetim početaka i današnjih dana, razlika je stvarno velika. Mogu reći da smo tipična tvrtka iz garaže”, kaže Topčić ističući kako su prava obiteljska tvrtka.

Kako je poslovati na tržištu više od dva desetljeća?

- U šali uvijek kažem da smo mi i Google zajedno krenuli iz garaže. Oni su nam sad malo odmaknuli, ali stići ćemo mi njih. Te 1994. godine bilo je puno prostora na tržištu, ne zaboravite da su to još uvijek bile ratne godine. Mi smo se tada odgovorno postavili prema poslu, a posao je u to vrijeme išao prema nama. Iskoristili smo okolnosti i potencijale tržišta, dobro smo se stabilizirali, vrlo brzo je došlo do zavidnih rezultata. Nakon tri godine rada bio nam je potreban veći prostor. Nakon 20 godina možemo se pohvaliti da osim prostora u Zagrebu imamo poslovnice u Splitu i u Osijeku. Imamo više od 40 zaposlenih. Kad se sad okrenem unatrag, zaista možemo reći da smo zadovoljniji poslovnom pozicijom koju imamo na tržištu.

Što je vaš primarni posao?

- Bavimo se veletrgovinom i distribucijom kabela, i mogu reći da smo jedini takav tip tvrtke u čitavoj regiji. Mogu reći da s veseljem dolazim na posao. Stvorila se krasna ekipa mojih suradnika, s kojima sam jako zadovoljan i zahvalan. Svi moji suradnici su vrhunski u svom poslu.

Preživjeli ste sve ove godine, pogotovo je kritična za mnoge tvrtke bila 2008. godina, no recesija još uvijek traje. Kako je poslovati u takvim uvjetima?

- Prvo moram reći da u trenutku kada je kriza nastupila, a znam i točan datum, to je bilo 1. rujna 2008. godine, imali smo na lageru vrijednost robe od pet milijuna eura koju smo kupili po cijeni od 5300 eura za tonu bakra. Kako se tržište počelo urušavati, ta se cijena bakra, koji je nama osnovni proizvod odnosno osnovna sirovina u cijeni, u iduća četiri mjeseca gotovo prepolovila. To je bio strahovit udarac. Ne samo da se tržište urušilo, nego je i vrijednost gotove robe prepolovljena. Gotovo svaka tvrtka koja se nađe u takvoj situaciji trebala bi propasti. Međutim, mi smo zahvaljujući upravo vlastitim akumulacijama sredstava, odnosno činjenici da smo ostavljali sredstva za crne dane, prebrodili krizu, istina s ranama. Samo ću vam reći da smo u prosincu 2008. i siječnju 2009. imali po 100.000 eura mjesečnog gubitka. Ali smo tako dobro to odradili da naši kupci nisu ni osjetili da smo u problemima. Još je važnije to što smo spoznali da smo u krizi i što smo u tako teškim okolnostima ostali čvrsti i stabilni. Pokazalo se da smo žilava tvrtka, iako smo se u početku šokirali jer nikad se do tada nismo s nečim takvim susreli. Ipak smo uspjeli sve gubitke nadoknaditi iz vlastitih sredstava, jer morate znati da su se tada i banke povukle pa nije bilo mogućnosti kreditiranja. Spoznali smo da se može izaći iz krize i biti još jači.

Jedan od puteva izlaska iz krize bilo je i okretanje izvozu.

- Izvozu smo se okrenuli jer je domaće tržište palo, tako da smo to morali nadoknaditi vani. Morate znati da je nas u tvrtki samo četrdesetak, a odradimo posao koji u jednoj državnoj tvrtki odradi njih 400. Nije ni to bilo lako, čak smo se u početku sami pitali kako ćemo izvoziti recimo u Afriku ili Aziju; nismo znali kako krenuti, kojim putem i kako doći do kontakata. Moram reći kako je taj veliki posao odradio jedan sjajan i strastven momak, Ivan Brevulj, koji danas na dnevnoj bazi prima tristotinjak mailova sa svih strana svijeta. On je oformio jedan tim unutar tvrtke. Tada smo jako puno investirali u putovanja, u promidžbe, sudjelovali smo na sajmovima. Evo, ove godine ćemo četvrti put u Dubai - taj nam je sajam bio sjajna prilika za kontakte na Bliskom istoku. Moram reći da danas bez problema isporučujemo u Irak, u Jordan te u druge zemlje Bliskog istoka. Isto tako, važno je istaknuti kako je naš put do velikih kupaca u početku bio bez rezultata. Čak smo i sumnjali radimo li to dobro, a onda se u 2013., a pogotovo u 2014., situacija okrenula u našu korist. A kad se stvari pokrenu, onda se posao sam od sebe počne širiti, jer dobar se glas daleko čuje. Navest ću vam primjer posla s belgijskom tvrtkom koja je investirala u Srednju Afriku, projekt je bio vrijedan 700.000 eura. Nama je to bio prvi posao s njima. Mi smo ga tako profesionalno odradili da su nam na kraju poslali pismo zahvale na dobro obavljenom poslu, navodeći da su rijetki oni koji tako korektno odrade posao. To pismo zahvale nam je bilo stvarno velika satisfakcija. Danas izvozimo u 63 zemlje.

S kakvim ste rezultatima završili 2014. godinu?

- U 2014. godini imat ćemo 220 milijuna kuna prometa, u 2013. imali smo 188 milijuna kuna. Rijetko koja tvrtka iz naše branše ostvaruje 20 posto godišnjeg rasta. Moram također reći da su profitne razine pale, ali to nadoknađujemo količinom i realizacijom posla, tako da nam se u ovoj 2015. godini otvaraju baš lijepe perspektive.

A percepcija poduzetništva?

- Tužan sam što se, kad je poduzetništvo u pitanju, još uvijek nismo maknuli od onog razmišljanja velikog djela javnosti, a i države, koji svojim potezima podgrijava mit da su poduzetnici tajkuni, izrabljivači. Odgovorno vam tvrdim da hrvatsko gospodarstvo mogu dignuti samo sposobni poduzetnici i menadžeri. Dobro gospodarstvo u jednoj državi čine dobre tvrtke, a dobre tvrtke može napraviti samo dobar menadžer. Ako toga nema, ako nema poduzetnika koji su spremni investirati, koji su spremni stvarati, tada nema napretka hrvatskog gospodarstva. Još jedna bitna stavka je školovanje naših menadžera. Jako sam nezadovoljan stanjem institucija koje školuju buduće kadrove - imam osjećaj kako je sve to na deklarativnoj razini. Nedostaje nam svijesti da menadžeri i poduzetnici mogu izvući hrvatsko gospodarstvo iz krize u kojoj se nalazi.

Nije valjda sve tako crno?

- U nekim segmentima ima pomaka, prvenstveno kad je u pitanju privlačenje sredstava iz EU fondova. Tu je Vlada napravila puno. No još uvijek potencijal nije iskorišten. Za većinu poduzetnika presudno je upravo to kako će realizirati i iskoristiti potencijale koji im se nude. Pojasnit ću na našem primjeru. Mi smo se dobro izmučili, gotovo iskrvarili dok smo realizirali nabavu stroja od gotovo 300.000 eura, od čega je 170.000 bilo iz EU fondova. Naučili smo to na teži način u procesu koji je trajao 14 mjeseci, a većina tvrtki posustane, malaksa. Očekujem od Vlade i resornih ministarstva da budu tu za nas sve, ne samo na deklarativnoj razini. Oni bi tvrtke trebali pratiti, educirati ih i ohrabrivati. Ipak, primjećujem kako se po tom pitanju stvari pokreću. Za svoju tvrtku se ne bojim, ali bi mi bilo draže da nas je još puno takvih. (04/02/15)  

B2B Ekspertiza

Upravljajte vlastitim profesionalnim odnosima zahvaljujući vođenju napomena

Uspješan odnos sa klijentima ključ je rasta svake tvrtke. Odnos se treba njegovati svaki dan, treba biti relevantan i prilagođen. Prodajne, marketinške ekipe te ekipa za podršku korisnika mogu:

  • Uštedjeti na vremenu
  • Dobiti brzo i lako informacije o potencijalnim klijentima
  • Upravljati kontaktim na najbolji način

Za vaše poslovanje

Usluga vođenja prilagođenih napomena okuplja na jednoj ulaznoj točci sve potrebne informacije za Vašu produktivnost. Nadalje, omogućuje dokučiti u realnom vremenu sve što se Vama čini bitnim kako bi se nosili sa svojim klijentima. Vaše napomene su za Vas unutarnji izvor informacija. One vam svakako mogu pomoću u obavljanju dnevnih zadataka, jer su zapravo ishod prošlih akcija: kvalificiranje klijenta ili potrebe, novi projekt, novi sastanak, i tako dalje. Bitno je lako pronaći vlastite napomene, pogotovo kada ih postoji nekoliko. Vođenje napomena su upravo ta funkcija kojoj pristupate jednom kada ste se pretplatili na Easybusiness alat, bez obzira na duljinu trajanja ugovora ili geografsku lokaciju.

Paket napomene

Zahvaljujući funkcionalnostima paketa Napomene, možete:
  • Stvoriti, uređivati ili brisati napomene o svakoj tvrtki prema Vašem izboru
  • Vizualizirati kao administrator sve napomene Vaših suradnika
  • Pronaći spremljene napomene prema ključnoj riječi

Intuitivna platforma

Na profilu tvrtke, zapišite u realnom vremenu sve nužne informacije o Vašoj aktivnosti:
kompass-easybusiness-napomene-primjer Paket Napomene omogućuje bolje upravljanje odnosima vlastitih prodajnih izgleda i klijenata.

Pronađite sve informacije o dodatnim Easybusiness paketima:

Više detalja