Novosti

Kompass rješenja

Poslovne novosti industrije

Stručni intervju: Dalibor Poznić, predsjednik uprave Belje

Funkciju predsjednika Uprave Belja Dalibor Poznić, preuzeo je 1. kolovoza ove godine. U poslovnoj biografiji Dalibora Poznića pišekako je od 1994. do 1995. bio komercijalist Osječke trgovine. Sljedećih pet godina bio je voditelj prodaje u kompaniji Ledo. U rujnu 1999. postao je direktor prodaje tvrtke Flatscher, i bio to sve do siječnja 2004. kada dolazi na mjesto direktora maloprodajne regije Istok u Konzumu. U studenome 2012. preuzima funkciju izvršnog direktora područja veleprodaje i distribucije u Konzumu.

Prošlo je stotinjak dana otkako ste na čelu Belja. Što ste zatekli?

- Belje je sigurno jedna od najvećih kompanija u regiji koja se bavi sa 12 različitih biznisa u segmentu poljoprivrede i prehrambene proizvodnje. Upravo raznolikost poslovanja je ono što me od samog početka najviše fascinira kada govorim o Belju. Moj radni dan je prepun tema iz svih područja našeg poslovanja koje su međusobno potpuno različite i bilo je izazovno u ova tri mjeseca uhvatiti konce svakog od naših biznisa. Što se tiče zatečenog stanja, zadovoljan sam ostvarenim rezultatima Belja u prvoj polovini godine, no sigurno imamo prostora za daljnji napredak kako u ovoj, tako i u sljedećoj godini, posebno u segmentu profitabilnosti.

Otkako je u sustavu Agrokora Belje je doživjelo znatne promjene. Kada se 2015. bude podvlačila ta desetgodišnja crta, što će biti ispod nje?

- Od kada je Agrokor ušao u Belje, definirane su primarne djelatnosti kompanije u koje se do sada uložilo gotovo 2,5 milijardi kuna. Ratarstvo, stočarstvo i tvornica stočne hrane čine našu poljoprivrednu proizvodnju na koju se vežu Tvornica mliječnih proizvoda, Baranjka-pogon za proizvodnju trajnih kobasica i slanina i naše vinogradarstvo i vinarstvo u sklopu Vina Belje. Također kontinuirano radimo na razvoju proizvoda u našem kukuruznom mlinu u Križevcima i širimo paletu mlinarskih proizvoda na bazi kukuruza namijenjenu prvenstveno daljnjoj industrijskoj proizvodnji. S ovako posloženim proizvodnim procesima postižemo sljedivost proizvodnje hrane “od polja do stola” i jamčimo visoku kvalitetu svojih proizvoda svim potrošačima.

Što slijedi u idućoj fazi razvoja Belja?

- Razvoj Belja u okviru Agrokora je kontinuiran od 2005. godine. Trenutačno aktivni projekti su proširenje kapaciteta na farmi teladi u Karancu, rekonstrukcija farme junica Prosine i završetak kompletne investicije projekta Mitrovac koji se sastoji od farme muznih krava kapaciteta 2000 grla, bio plinskog postrojenja od dva megavata i staklenika za proizvodnju rajčice površine 4,5 hektara. Upravo su pozitivna iskustva i izvrsni rezultati s projekta Mitrovac podloga za novi sličan projekt s kojim ćemo krenuti u sljedećoj godini i koji će kao i Mitrovac biti primjer održivog razvoja i ekološki napredne i sigurne proizvodnje.

Iako neki tvrde kako je proteklih godina smanjen broj gotovih proizvoda koji izlaze iz Belja, vi najavljujete širenje palete proizvoda.

- Upravo smo na tržište izašli s novim ABC svježim krem sirom s okusom baranjskog kulena. Razvijamo nove proizvode u segmentu suhomesnatih trajnih proizvoda, a iz godine u godinu imamo novosti u asortimanu vina. Ove godine je riječ o Goldberg merlotu i frankovci, izborne berbe 2012., koji su osvojili zlatne medalje na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Mundus Vini, te zlatne medalje na ocjenjivanju u Italiji i Kanadi. Mislim da je velika stvar osvojiti ovakva značajna međunarodna priznanja odmah po izlasku na tržište.

Na kojim se izvoznim tržištima prodaju vaši proizvodi?

- U ovoj godini smo bili dosta fokusirani na izvoz stočne hrane, ABC svježeg krem sira, suhomesnatih trajnih proizvoda i vina Belje na tržišta regije, dok su nam u sljedećoj godini cilj tržišta Srednje Europe i nekoliko azijskih tržišta. ABC svježi krem sir na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije već danas ima značajne tržišne udjele, s ciljem daljnjeg povećanja u sljedeće dvije godine. Korištenjem sredstava iz Vinske omotnice značajno ćemo uložiti u promociju i prodaju vina Belje na tržišta izvan EU-a.

Što je s razvojem turističko-ugostiteljske djelatnosti?

- Belje se turističko ugostiteljskom djelatnošću bavi zadnjih nekoliko godina i siguran sam da nas čeka još puno novih projekata. Jedan od potencijalnih projekata je vinski hotel u Kneževim Vinogradima na čijoj donjoj razini bi bio nastavak našeg vinskog podruma. Najvažnije je graditi i pozicionirati Baranju i Podunavlje kao zanimljivu eno-gastro turističku destinaciju u čemu Belje aktivno sudjeluje. Cilj nam je ostvariti značajno povećanje broja turističkih dolazaka, što će onda rezultirati i razvojem turističke infrastrukture.

Kada bi se danas pojavio zainteresirani kupac, bi li prodali Belje?

- Moj zadatak je razvijati i uspješno voditi Belje ovakvo kakvo je danas, pod okriljem Agrokor koncerna. (20/11/14) Izvor: Privredni vjesnik

Stručni intervju: Željko Goja, direktor HSTec

S direktorom jedne od najuspješnijih i najinovativnijih hrvatskih tvrtki HSTec iz Zadra Željkom Gojom razgovarali smo o poslovanju i planovima HSTeca, njihovim projektima u suradnji sa znanstvenim institucijama, investicijama, prilikama na europskom i svjetskom tržištu te načinu na koji se može prebroditi kriza.

Kakve ste rezultate ostvarili u zadnjih pet godina?

- Kad je počela kriza, učinili smo sve kako bismo zadržali ljude i uložili smo u znanje kako bismo se pozicionirali u tržišnu nišu robotske automatizacije. Ulaganja su pridonijela rastu prometa tako da smo sa 22 milijuna kuna prometa krizne 2009. godine, lani ostvarili promet od 41,55 milijuna kuna. Za nas je 2013. bila rekordna godina po ostvarenom prometu sa 59 zaposlenih i s rastom od 5,3 posto u odnosu na do tada rekordnu 2012. godinu. Pri tome je udio izvoza oko 76 posto. HSTec izvozi na tržišta EU-a i to u prvom redu u Njemačku, Austriju i Sloveniju. Pored toga izvozimo i u SAD, a imamo i stalnu želju za širenjem na nova tržišta i za stvaranjem novih proizvoda i usluga.

Što očekujete u narednom razdoblju?

- Imamo dosta planova te novih projekata uglavnom s inozemnim partnerima. S jednim našim inozemnim partnerom pripremamo novu generaciju modernih, pametnih vretena za brušenja. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom u kolovozu i rujnu nastupili smo na sajmu u Moskvi i na sajmu AMB u Stuttgartu. Dok je sajam u Stuttgartu bio prilika za obnovu susreta s našim partnerima i razgovore o poslovima za 2015. godinu, sajam u Moskvi predstavlja naše prve pokušaje za postupni izlaz na tržište Ruske federacije. Povezali smo se s ruskim partnerom, tvrtkom JUMO- RT iz grada Nabjerežnije Čeljni. Zajednički se pripremamo za poslovanje na tom velikom tržištu. Posebno nas veseli što su nam svoju pomoć pri izlasku na ovo tržište ponudili naše veleposlanstvo i podružnica HGK-a u Moskvi.

Što je potrebno učiniti kako bi se uspješno poslovalo na tržištu EU-a?

- Nužne su dobre pripreme i detaljna prilagodba pravilima i propisima koji vrijede u EU-u. Nakon ulaska Hrvatske u Uniju otvorile su se brojne šanse, ali rezultat ovisi o nama samima, našoj efikasnosti, konkurentnosti i kvaliteti. Najveće olakšanje koje mi u HSTecu osjećamo kroz proteklu godinu je uklanjanje graničnih barijera, jednostavniji transport i logistika. Bolja pripremljenost i bolja konkurentnost su nužne. Potrebno je još bolje povezivanje malih i srednjih poduzeća uz veća ulaganja u razvoj. Mala poduzeća, za isti iznos uložena novca uspijevaju proizvesti višestruko inovacija u odnosu na srednja, a pogotovo u odnosu na velika poduzeća.

U čemu ste najkonkurentniji i tko vam je najveća konkurencija?

- Poslovni uspjeh i plasman proizvoda i usluga na EU tržištu ovise o inovacijskoj sposobnosti i mogućnosti razvoja, prilagodbe i upotrebe novih tehnologija. Pri tome je nužan razvoj lokalne inovacijske infrastrukture i suradnja s akademskom zajednicom. Nažalost, iako je ona zdrava, na području Hrvatske nemamo konkurencije. Pri izvozu nastojimo uvijek graditi partnerstva s poznatim tehnološkim tvrtkama i želimo ostvariti pozitivne efekte za oba partnera. Nudeći kvalitetan razvoj, rad i usluge s puno dodane vrijednosti po konkurentnim cijenama osiguravamo dobru zaposlenost.

Kakvi su vaši planovi u području industrijske automatizacije i robotike?

- Engleski publicist Geoffrey Nicholson kaže da je istraživanje transformacija novca u znanje, a inovacija transformacija znanja u novac. Da bi HSTec izvozio inovativne proizvode i rješavao zahtjevne projekte visoke tehnologije, u prvom koraku mora ulagati u istraživanja i u znanje. HSTecu je misija ostvarivati inovativna rješenja na području energetski i funkcionalno učinkovite pogonske tehnike i industrijske i robotske automatizacije stvarajući nove vrijednosti.

Što nedostaje hrvatskoj industriji?

- Devastirana hrvatska industrija nedovoljno je automatizirana i robotizirana. Teško nam je reći koliko je uopće specijalnih robotskih aplikacija razvijeno u Hrvatskoj.

Gdje vidite svoju prigodu?

- U samom razvoju naša šansa su samo specijalna pojedinačna rješenja te industrijske aplikacije serijskih robota vodećih svjetskih proizvođača. Doći će do uvođenja robota u proizvodnju, skladištenje, transport. Sve to pridonosi smanjenju operativnih troškova, poboljšanju kvalitete proizvoda, povećanju fleksibilnosti proizvodnje i smanjenju kapitalnih troškova. Ukratko, robotizacija i automatizacija podižu konkurentnost poduzeća u svim sektorima, a mi u HSTecu imamo već značajna iskustva da ponudimo učinkovita robotska rješenja domaćim i inozemnim tvrtkama sa standardnim industrijskim robotima. Na tom tragu potpisali smo i partnerstvo za integracije robota s ABB-om koji je jedan od najvećih proizvođača serijskih industrijskih robota.

Možete li otkriti koji projekt razvijate sa znanstvenim institucijama?

- Radi se o projektu Izgradnja kapaciteta za razvoj i umjeravanje optičkih i rendgenskih vizijskih sustava u sklopu projekta Ikarus, u kojem smo gospodarski partner Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Projekt se financira temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte iz strukturnih fondova EU-a. Troškovi projekta se procjenjuju na oko osam milijuna kuna.

Koja je svrha projekta?

- Svrha projekta je unapređenje trenutačnih mogućnosti i ponude bez kontaktnih dimenzijskih mjerenja u serijskoj proizvodnji u hrvatskim tvrtkama i u izvozu. Nabavom potrebne opreme iz projekta osigurali bi se uvjeti za stjecanje znanja i iskustva nužno potrebnih za uspješan transfer tehnologije s akademske zajednice na gospodarstvo. Isto tako, osigurat će se platforma za buduća industrijska istraživanja. U okviru projekta HSTec će zaposliti nekoliko djelatnika za rad na njemu, a suradnja s Fakultetom strojarstva i brodogradnje na projektu otvara brojne mogućnosti za daljnja zajednička istraživanja tog fakulteta i HSTeca. Po završetku projekta HSTec će imati znatno bolje resurse za istraživanje i razvoj novih proizvoda, kako kroz bolje obrazovanu radnu snagu, tako i kroz bolju podršku Nacionalnog laboratorija za duljinu koji će tada biti adekvatno opremljen. Rezultati predloženog projekta praktički će se odmah po njegovu završetku iskoristiti za pokretanje novog projekta s ciljem razvoja novih robotskih vizijskih kontrolnih sustava.

Koliko ste zadovoljni rezultatima vezanim uz robotski sustav i robotsku automatizaciju?

- U dosadašnje projekte robotizacije uložili smo znatan vlastiti novac i mislim da smo ostvarili značajne pogodnosti. Razvili smo glasovno upravljanje robotom, vizijski sustav nadzora, automatizaciju ljevaonica i strojne obrade, jedinke za obrade robotima i niz drugih aplikacija. Pored toga testirani su moderni pogonski i senzorski elementi. Bez ulaganja i ispitivanja koja se provode na ovakvim projektima nema novih znanja, edukacije mladih kadrova, ispitivanja novih tehnologija koja su osnova za daljnji razvoj i konkretnu primjenu robotike. Zadovoljni smo dosad napravljenim, ali ima puno prostora za daljnji razvoj i napredovanje.

Koliko ulažete u opremu i nove strojeve?

- U strojeve i opremu kroz više programa trenutačno investiramo oko milijun eura. Pri tome nam je značajna potpora korištenje poticajnih mjera za ulaganje na temelju Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Provodimo projekt ulaganja pod nazivom Razvoj i oprema za proizvodnju novih elementa energetski učinkovite pogonske tehnike, temeljem kojeg razvijamo novu generaciju naše energetski učinkovite pogonske tehnike. Poticaj nabavama nove opreme nam je i potpora u okviru Operativnog programa potpore prerađivačkoj industriji za 2014. godinu Ministarstva gospodarstva. (14/11/14) Izvor: Privredni vjesnik  

B2B Stručnost

Upravljajte vlastitim profesionalnim odnosima zahvaljujući vođenju napomena

Uspješan odnos sa klijentima ključ je rasta svake tvrtke. Odnos se treba njegovati svaki dan, treba biti relevantan i prilagođen. Prodajne, marketinške ekipe te ekipa za podršku korisnika mogu:

  • Uštedjeti na vremenu
  • Dobiti brzo i lako informacije o potencijalnim klijentima
  • Upravljati kontaktim na najbolji način

Za vaše poslovanje

Usluga vođenja prilagođenih napomena okuplja na jednoj ulaznoj točci sve potrebne informacije za Vašu produktivnost. Nadalje, omogućuje dokučiti u realnom vremenu sve što se Vama čini bitnim kako bi se nosili sa svojim klijentima. Vaše napomene su za Vas unutarnji izvor informacija. One vam svakako mogu pomoću u obavljanju dnevnih zadataka, jer su zapravo ishod prošlih akcija: kvalificiranje klijenta ili potrebe, novi projekt, novi sastanak, i tako dalje. Bitno je lako pronaći vlastite napomene, pogotovo kada ih postoji nekoliko. Vođenje napomena su upravo ta funkcija kojoj pristupate jednom kada ste se pretplatili na Easybusiness alat, bez obzira na duljinu trajanja ugovora ili geografsku lokaciju.

Paket napomene

Zahvaljujući funkcionalnostima paketa Napomene, možete:
  • Stvoriti, uređivati ili brisati napomene o svakoj tvrtki prema Vašem izboru
  • Vizualizirati kao administrator sve napomene Vaših suradnika
  • Pronaći spremljene napomene prema ključnoj riječi

Intuitivna platforma

Na profilu tvrtke, zapišite u realnom vremenu sve nužne informacije o Vašoj aktivnosti:
kompass-easybusiness-napomene-primjer Paket Napomene omogućuje bolje upravljanje odnosima vlastitih prodajnih izgleda i klijenata.

Pronađite sve informacije o dodatnim Easybusiness paketima:

Više detalja