Novosti

Kompass rješenja

Poslovne novosti industrije

Stručni intervju: Antonija Mišura, direktorica Linijske nacionalne plovidbe (LNP)

S Antonijom Mišurom, direktoricom Linijske nacionalne plovidbe (LNP) iz Splita razgovarali smo o poslovanju ove privatne brodarske tvrtke te o problemima koje imaju linijski brodari. Direktorica Antonija Mišura, koja predvodi tim od oko 50 zaposlenih u ovoj tvrtki, mišljenja je kako će zbog dugogodišnjeg protežiranja državnog brodara Jadrolinije Hrvatska u konačnici ostati bez linijskih brodara. Koliko je njezina zabrinutost bila opravdana, pokazalo se vrlo brzo nakon razgovora koji smo vodili za Privredni vjesnik, kada ona još nije znala koji se novi izazov sprema ovoj splitskoj tvrtki. Naime, prošloga ponedjeljka, 12. siječnja, otvoren je postupak predstečajne nagodbe nad Linijskom nacionalnom plovidbom, što je izravna posljedica svega onoga na što je čelnica Linijske nacionalne plovidbe upozoravala posljednjih mjeseci. Prema njezinim rječima, i ova je predstečajna nagodba rezultat maćehinskog odnosa države prema privatnim brodarima kao i, u slučaju njezine tvrtke, oduzimanja linije Krk-Rab koju je od LNP-a preuzela državna Jadrolinija.

Kako je poslovala Linijska nacionalna plovidba prošle godine?

- Tijekom 2014. godine smo prevezli 176.000 putnika i 32.452 vozila, dok je godinu prije promet bio veći, 191.839 putnika i 38.229 vozila. Vidljiv je pad na koji je utjecala ekonomska situacija te nepovoljni vremenski uvjeti. Flotu LNP-a čine dva trajekta Moli i Nosač te tri katamarana Bišovo, Broč, Komiza, a ugovorene poslove sada imaju samo dva katamarana. Sa zaposlenošću jednog trajekta i dva katamarana vrlo teško smo poslovali zbog stalnog pritiska i nerazumijevanja državne administracije koju predvodi Agencija za obalni linijski pomorski promet, ali s takvom situacijom se suočavamo još od 1998. otkada se i bavimo ovom djelatnošću.

Koliko imate radnika?

- Linijska nacionalna plovidba zapošljava pedesetak djelatnika, među kojima je najviše pomoraca. Gubitkom trajektne linije Lopar-Valbiska minimalno 20 ljudi će ostati bez posla.

Što je po vašem mišljenju razlog zašto niste dobili koncesiju na ovoj liniji?

- Riječ je o liniji koju je LNP održavao trajektom Nosač od 2008. godine kada je linija uspostavljena. LNP je svojim trudom, znanjem i znatnim ulaganjem uspostavio liniju Lopar-Valbiska i iz godine u godinu povećavao promet te liniju učinio prepoznatljivom. Kada se linija ustalila i promet se polagano počeo povećavati, postala je zanimljiva državnom brodaru Jadroliniji, “velikom” brodaru koji je upravo izgradio četiri nova broda bez potrebnog velikog kapaciteta i bez garantiranog posla. Bilo je za očekivati da će jedan od svojih novih brodova pokušati zaposliti na ovoj liniji jer bi u protivnome brod ležao negdje na vezu, a ovako su na već utabanu liniju zaposlili brod i pokušali opravdati bespotrebno veliku investiciju.

Kakve će posljedice po vašu tvrtku imati gubitak linije?

- Posljedice su pogubne po našu tvrtku i po naše zaposlenike. Naime, nelogično je da naša dva trajekta neće imati gdje ploviti, a s druge strane Jadrolinija državnim novcem naručuje gradnju novih i prekapacitiranih trajekata. Stalno smo na udaru priča o racionalizaciji poslovanja i o tržišnim zakonima, a ni u šta od toga se nismo uvjerili. Gradnja bespotrebno velikih brodova koji iziskuju velike troškove sigurno nije racionalizacija, a tržišni zakoni se ne poštivaju pogodovanjem jednom brodaru.

Prilikom natječaja za liniju Lopar-Valbiska, tvrdite da država stvara monopol i favorizira Jadroliniju, te tako stvara neravnopravnu tržišnu utakmicu. Imate li argumente za to?

- Na raspisivanje natječaja se čekalo gotovo godinu dana, do dana kada je iz brodogradilišta izišao novi Jadrolinijin brod kapaciteta600 putnika. Kapacitet Nosača je 321 putnik i 75 vozila, što je dovoljno za ljetni prosjek na toj liniji koji iznosi stotinjak putnika i 40 vozila, dok je zimi prosjek 13 putnika i pet vozila. Nadalje, natječaj je trajao samo 45 dana. To je prekratak rok za prikupljanje dokumentacije, a kamoli za kupnju novog broda. Subvencija je u natječaju, sa 3,6 milijuna kuna, planski povećana na četiri milijuna kuna. Kako su sindikati javno iznijeli razlog povećanja subvencije - a to je novi brod i veći troškovi održavanja i posade - Jadrolinija je ponudila da će održavati liniju za samo 2,7 milijuna kuna godišnje fiksno, uvećano za varijabilnu naknadu za prodaju otočnih karata. Prije sedam godina, kada se natjecala na istoj liniji, tražila je milijun kuna veću državnu potporu za znatno stariji brod od ovoga.

Hoće li ta linija biti isplativa Jadroliniji?

- Minimalni godišnji troškovi za održavanje linije u idealnim uvjetima i bez otplate kredita iznose 12,2 milijuna kuna. Znači, da im subvencija od 2,7 milijuna kuna, naknada za prodaju otočnih karata i prihodi od karata ne mogu biti dostatni za pokriće troškova, a kamoli za minimalno dopuštenu dobit. Pored toga, prema mišljenju pomorskih stručnjaka, riječ je o brodu upitnih manevarskih sposobnosti za luke Lopar i Valbiska, pogotovo za vrijeme olujnog nevremena u Senjskim vratima. Sve upućuje na to kako je novi brod paravan za dobivanje linije, te da će Rabljani ploviti na nekom drugom i starijem brodu Jadrolinije.

Kakve su posljedice te odluke?

- Država je drugog po veličini brodara u Hrvatskoj dovela na rub propasti i time jasno dala do znanja Europskoj uniji da neće provesti potpisanu liberalizaciju pomorskog prijevoza na Jadranu. Politikom je dodatno ojačan monopol Jadrolinije, koji sada drži više od 90 posto tržišnog udjela. Cilj je jasan, kada prođe zaštićeni period do kraja 2016. godine, država će prodati i Jadroliniju, kao što je prodala banke, telekomunikacije i ostalu imovinu hrvatskih građana.

Je li se dogodila liberalizacija brodskog prijevoza na domaćem tržištu i kako će biti ubuduće?

- Za liberalizaciju pomorskog prijevoza izravno je zadužena Agencija za obalni linijski pomorski promet, osnovana 2006. godine, u čije smo plaće do danas potrošili više od 17 milijuna kuna. Trebalo im je sedam godina da raspišu natječaje za trajektne linije. Raspisali su ih u posljednji trenutak, prije ulaska u EU 2013. godine. Rezultat tih natječaja, kojima je cilj bio liberalizacija pomorskog prijevoza i jačanje malih brodara, jest to da je od ukupno 25 trajektnih, 15 brzobrodskih i 11 klasičnih brodskih linija Jadrolinija dobila 23 trajektne, osam brzobrodskih i tri klasične brodske linije. Održavat će ih sve do početka 2017. godine kada se na natječaje mogu javljati i strani brodari. To ujedno znači da u sljedeće dvije godine više nema ni jednog natječaja za linije. Posljedica toga je gašenje brodarskih tvrtki i postojećih radnih mjesta u pomorstvu.

Imate li argumente za takve tvrdnje?

- Slijedom navedenog gotovo 15 godina traje poslovna i pravna borba Linijske nacionalne plovidbe s državom i monopolom Jadrolinije, kojemu država gradi brodove, financira gubitke iz proračuna i na paravan-natječajima dodjeljuje koncesije za trajektne i brzobrodske linije, dok se LNP-u i ostalim privatnim brodarima ne dopušta razvoj, minira ih se na svakom koraku, zamjeraju im se i stari ali tehnički ispravni brodovi, ostavljaju samo nerentabilne linije, tjera da probijaju nova tržišta, ali čim se linija stabilizira, dolazi opet Jadrolinija... Nebrojeno je primjera njihovog neracionalnog ponašanja, ali o obrascu ponašanja najbolje svjedoči primjer linije Split - Rogač za koju su u natječaju uvjetovali veliki brod sa 300 mjesta, iako je dnevni prosjek po putovanju 30 putnika. Veći brod vuče veće troškove i traži veće izdvajanje države za subvenciju po liniji, a s druge strane riječ je o potpuno neopravdanom trošku.

Zašto se to događa?

- Vlada, ali i lokalni dužnosnici, nisu svjesni da je sve više privatnika na rubu propasti, ali otrijeznit će se kada više ne budu imali od koga ubirati poreze i od čega financirati skupu i neefikasnu državnu adminsitraciju. LNP-u je jedina nada Europska komisija koja će, nadamo se, istražiti i sankcionirati zaštitu monopola te inzistirati na tržišnoj konkurenciji u pomorskom prijevozu. Pitanje je hoće li to LNP i doživjeti. (21/01/15)

Stručni intervju: Krešimir Mlinarić, direktor Adacta

Adacta je vodeća regionalna tvrtka iz područja implementacije Microsoft Dynamics rješenja za upravljanje poslovanjem, koja kontinuirano bilježi rast kako u prihodima tako i u broju zaposlenih. Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke, kaže nam kako je u 2013. godini Adacta ostvarila rast od 20 posto u prihodima. A najnoviji pokazatelji potvrđuju da će i 2014. godinu završiti vrlo uspješno. Tvrtka bilježi i porast od 30 posto u broju zaposlenih te je nedavno otvorila novu podružnicu u Osijeku. Mlinarić ističe kako su izuzetno zadovoljni ostvarenim rezultatima te se nadaju da će se takav trend razvoja nastaviti i u budućnosti. Posebno im je drago da su kao najveći Microsoft Dynamics partner u Hrvatskoj i regiji značajno pomogli razvoju MS Dynamics Businessa te pridonijeli njegovom jačem pozicioniranju i preuzimanju vodećeg mjesta u segmentu ERP (Enterprise Resource Planning) rješenja na domaćem tržištu.

Smatrate li hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga razvijenim ili ne?

- Hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga još uvijek nije doživjelo puni razvoj unatoč potencijalu koji nedvojbeno postoji. U zadnje vrijeme vidljivi su pozitivni pomaci u tom smjeru i nadam se da će se taj proces nastaviti i dalje. ICT je jedna od industrija koja ima još mnogo prostora za rast i razvoj, a posebno je važno istaknuti njegov izvozni potencijal.

 Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski?

- Ne bih rekao da je odnos države prema ICT sektoru ni majčinski niti maćehinski. Ali, nažalost, država ne uviđa i ne koristi sve potencijale koji ICT sektor pruža i nosi. Nas iz tog sektora ohrabrila je vijest kako je prema novoj gospodarskoj strategiji ICT prepoznat i uvršten među prvih šest strateških grana. Međutim, potrebno je napraviti još mnogo koraka kako bi se stvorili preduvjeti da se već postojeći potencijal u potpunosti realizira. Država zasigurno može pomoći u kontekstu obrazovanja budućeg ICT kadra kojeg trenutačno nedostaje na tržištu, ali i kroz porezne politike povećati konkurentnost hrvatske ICT industrije. Šteta bi bilo da nas zemlje u regiji preteknu zbog brže prilagodbe i stvaranja pri vlačnije klime za investicije u ICT segmentu.

Koliko je ICT sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje?

- On je nužan čimbenik u gospodarskom razvoju svake zemlje, a koji je u svijetu prepoznat kao jedan od najvažnijih pokretača održivog gospodarskog razvoja i jedan od ključnih elemenata u stvaranju proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Mislim da je dovoljan podatak da je hrvatski ICT u zadnjih pet godina ostvario rast izvoza od čak 78 posto. S takvim trendom razvoja u kriznim godinama sigurno treba gledati na ICT kao potencijal. Sama činjenica da nova gospodarska strategija ima u planu do 2020. godine otvoriti još 5000 novih ICT radnih mjesta potvrđuje važnost ove grane za sveukupan razvoj naše zemlje.

Prepoznaju li tvrtke u Hrvatskoj prednosti korištenja ICT-a u svakodnevnom poslovanju?

- Da, i to posebice one koje žele osigurati dugoročni rast i razvoj te se bore za što veću konkurentnost. Takve tvrtke su većinom spremne investirati u ICT i prepoznaju ga kao jedan od ključnih elemenata koji im u tome može pomoći. Kvalitetno integrirano softversko rješenje za podršku poslovanja, poput Microsoft Navision rješenja, koje prati sve poslovne procese kompanije, od planiranja, praćenja proizvodnje i održavanja, nabave prodaje i distribucije – osigurava kvalitetu informacija i efikasnost u donošenju bržih poslovnih odluka. Svima je jasno da je danas bez ulaganja u tehnologije gotovo nemoguće biti konkurentan na bilo kojem tržištu.

Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini?

- Nažalost, trenutačno u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih i, općenito, nedostaje gotovih ICT stručnjaka. No to nije samo hrvatski problem. S istim se problemima Adacta susreće i u drugim zemljama. Posebice brine evidentan trend odlaska i odljeva pametne radne snage i kvalitetnih stručnjaka u inozemstvo. S druge strane, osim kvantitativnog suočavamo se i s kvalitativnim deficitom. Naime, hrvatski obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta rada, ne pruža primjenjive vještine koje se danas traže u ICT sektoru, tako da su ulaganja ICT poslodavaca u doškolovanje mladog kadra i razvoj njihovih specifičnih kompetencija iznimno visoka i često dugotrajna što dodatno umanjuje konkurentnost poslodavaca. Upravo u tom segmentu bliskija suradnja privatnog i obrazovnog sektora u ranijim fazama školovanja može značajno pomoći i osigurati da se u proces obrazovanja uključi certifikacija, stipendiranje te praksa studenata na stvarnim projektima u koje bi se na vrijeme mogli uključiti poslodavci i tako zajednički graditi konkurentan kadar za budućnost.

Što Hrvatska u ICT sektoru može ponuditi Europi, ali i svijetu?

- Hrvatska je oduvijek bila jaka u ICT sektoru i svoje usluge i proizvode može plasirati, ne samo na tržištima u razvoju, već i na visoko razvijenim tržištima. Možemo ponuditi svoje znanje, ideje, proizvode i usluge posebice za neke niše i specifične segmente. Najbolji dokaz tome su izvozni rezultati hrvatskih ICT tvrtki koji godinu za godinom rastu i postižu sve bolji uspjeh. Imamo velikih uspješnih IT tvrtki i projekata ali i onih manjih startupa koji svojim originalnim i dobrim idejama pronalaze mjesto na globalnoj sceni. Sjajni su primjeri poput najnovije PhotoMath aplikacije iz radionice Damira Sabola.

Kojem dijelu ICT sektora u nadolazećem razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju?

- Generalno gledano, ICT sektor će u nadolazećem razdoblju rasti, pri čemu će značajniji rast bilježiti usluge i proizvodi vezani uz poslovanje u oblaku. Stagnaciju ili čak blagi pad predviđamo u segmentu prodaje hardvera.

Je li bilo promjena u vašem poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU?

- Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju omogućen je lakši ulazak inozemnih tvrtki na hrvatsko tržište. To je ujedno rezultiralo prilagodbama domaćih tvrtki i većim investicijama u ICT sektoru. S obzirom na to da je Adacta na međunarodnom tržištu prepoznata kao pouzdan i kvalitetni partner, bilježimo veći broj projekata za inozemne tvrtke koje su prisutne na hrvatskom tržištu, ali i povećanu potražnju za našim uslugama izvan hrvatskih granica. (16/01/15)

B2B Stručnost

Upravljajte vlastitim profesionalnim odnosima zahvaljujući vođenju napomena

Uspješan odnos sa klijentima ključ je rasta svake tvrtke. Odnos se treba njegovati svaki dan, treba biti relevantan i prilagođen. Prodajne, marketinške ekipe te ekipa za podršku korisnika mogu:

  • Uštedjeti na vremenu
  • Dobiti brzo i lako informacije o potencijalnim klijentima
  • Upravljati kontaktim na najbolji način

Za vaše poslovanje

Usluga vođenja prilagođenih napomena okuplja na jednoj ulaznoj točci sve potrebne informacije za Vašu produktivnost. Nadalje, omogućuje dokučiti u realnom vremenu sve što se Vama čini bitnim kako bi se nosili sa svojim klijentima. Vaše napomene su za Vas unutarnji izvor informacija. One vam svakako mogu pomoću u obavljanju dnevnih zadataka, jer su zapravo ishod prošlih akcija: kvalificiranje klijenta ili potrebe, novi projekt, novi sastanak, i tako dalje. Bitno je lako pronaći vlastite napomene, pogotovo kada ih postoji nekoliko. Vođenje napomena su upravo ta funkcija kojoj pristupate jednom kada ste se pretplatili na Easybusiness alat, bez obzira na duljinu trajanja ugovora ili geografsku lokaciju.

Paket napomene

Zahvaljujući funkcionalnostima paketa Napomene, možete:
  • Stvoriti, uređivati ili brisati napomene o svakoj tvrtki prema Vašem izboru
  • Vizualizirati kao administrator sve napomene Vaših suradnika
  • Pronaći spremljene napomene prema ključnoj riječi

Intuitivna platforma

Na profilu tvrtke, zapišite u realnom vremenu sve nužne informacije o Vašoj aktivnosti:
kompass-easybusiness-napomene-primjer Paket Napomene omogućuje bolje upravljanje odnosima vlastitih prodajnih izgleda i klijenata.

Pronađite sve informacije o dodatnim Easybusiness paketima:

Više detalja