Novosti

Kompass rješenja

Stručni Intervjui

Intervju: Draško Jelavić, CEO Cirtuo d.o.o.

Nabavni troškovi imaju značajan udio u ukupnim troškovima jedne tvrtke. Isto tako u hrvatskom gospodarstvu javna nabava s oko 30 milijardi kuna bitan je čimbenik. U razvijenim ekonomijama razvoj nabavne djelatnosti je priznata struka. Kod nas još uvijek prepuštena entuzijazmu i dobroj volji pojedinaca. Razvijene tvrtke sustavno i redovito obrađuju svoj nabavni opseg u smislu ostvarivanja ušteda i smanjivanja nabavnih rizika. Nabavna praksa nije svedena samo na tendere i pregovore s dobavljačima, već je uspostavljena „strateška nabava“ u smislu pravodobnog identificiranja potencijala u nabavi - od plana potreba, preko funkcionalnosti i specifikacija proizvoda ili usluga, novih dobavljača i sličnog. Vidite li pomake u razvoju komercijalne i javne nabave u RH u zadnjim godinama? Sa strane komercijalne nabave pomak su učinile veće tvrtke u privatnom ili stranom vlasništvu. U velikom broju tvrtki u RH fokus nabave je nažalost još uvijek na operativnoj djelatnosti – od zahtjeva za nabavku, narudžbe, zaprimanja robe ili izvršavanja usluge te plaćanja. Strategija u nabavi seže maksimalno do pripreme za godišnje pregovore s dobavljačima. Što zapravo znači strategija u nabavi i koje prednosti donosi? Strategija u nabavi znači određivanje načina nabave roba ili usluga za razdoblje od jedne do tri godine u smislu značajnog reduciranja nabavnih troškova, te smanjenje nabavnih rizika. Strategija može biti primjerice svjesna odluka o uvođenju novih dobavljača iz drugih regija, traženje boljeg rješenja kroz novu specifikaciju, drugačijeg načina provođenja tendera ili postupaka javne nabave, te provokacije internih korisnika u smislu stvarnih potreba (količina ili specifikacije). Zar godišnji pregovori ne vode k reduciranju nabavnih troškova? U pravilu da, ali marginalno. Provode se uvijek na isti način, s uglavnom istim uključenim osobama, kod uglavnom istih dobavljača. Značajne uštede u nabavi ostvaruju se promjenom „pravila igre“, a za to je potrebno bolje promišljanje nabavnih opcija. Nabava je već velikim dijelom definirana se već kroz plan potreba ili specifikaciju proizvoda ili usluge a u te procese je nabave rijetko uključena. Pred-selekciju dobavljača često ne radi nabava već interni korisnici, što nabavu stavlja pred svršen čin. Znači li to da je nabava na neki način sabotirana? Nabavu prvenstveno „sabotira“ nepovoljno povijesno nasljeđe te manjak fokusa sa strane menadžmenta. Tako je nabava nedovoljno razvijena u smislu kadrova, metoda, te uloge u tvrtkama. U percepciji nabavne djelatnosti bliži smo skladištu nego strategiji. Danas seminara i obrazovanja za nabavu skoro i da nema, a oni postojeći se jedva popunjavaju. Doprinos nabave u komercijalnim i javnim tvrtkama ili institucijama nije adekvatno prepoznat. Naša je percepcija da barem u javnoj nabavi seminara i obrazovanja ne nedostaje? Točno, no ta se obrazovanja uglavnom svode na obrazac „kako napraviti tender za nešto, a da bude po zakonu…“ Javna nabava u RH razvija se u krivom smjeru. Na godišnjoj razini otprilike četvrtina vrijednosti javne nabave je u žalbenom postupku – možete li zamisliti utjecaj na svakodnevno poslovanje tvrtki i na gospodarstvo. U javnoj nabavi danas je cilj dobiti traženu robu u traženo vrijeme, o uštedama jedva tko govori. Donose li izmjene zakona o javnoj nabavi poboljšanja? Paradoks javne nabave sastoji se u tome, da izvršavanje zakona može biti optimalno, ali da je nabava usprkos tome u sumi neuspješna. Nažalost u RH je profesionalno bavljenje nabavom poistovjećeno sa zakonom, pa je nabavna djelatnost svedena velikim dijelom na pravne poslove. Na koji način javna nabava može izaći na pravi put u RH? Potrebna je promjena paradigme. Radikalno rješenje bi bilo profesionalizacija nabave u velikim sustavima (HEP, HŽ, HAC itd.), izlazak iz sustava javne nabave. Zakon nije u stanju adekvatno odraziti potrebe „tehnoloških“ tvrtke, te najveći broj žalbenih postupaka dolazi upravo iz takvih tvrtki. Sa zabrinutošću gledam na forsiranje javne nabave kao univerzalne metode za sve javne tvrtke ili institucije. Dodatno, sve bi velike javne nabavke (nabavne kategorije ili predmeti nabave) trebale imati strategiju, te bi se trebalo pratiti njihovo izvršavanje. Nije li ukidanje javne nabave za odabrane obveznike radikalna mjera? Korijeni javne nabave sežu iz javnih (neprofitnih) institucija, koje nisu imale fokus na nabavu za razliku od industrije. Transparentna i učinkovita nabava može se ostvariti i mimo sustava javne nabave, no za to je potreban kvalitetan kadar, metode i kontrola. Pokušajte primjerice od bilo koje javne tvrtke u RH saznati koliko je ušteda u nabavi ostvareno u prošloj godini – uštede u pravili u nisu u fokusu, niti postoje pokazatelji uspjeha u nabavi u javnim tvrtkama. Kako gledate na uvođenje novoga softvera u sustav javne nabave? Novi softver može pomoći da se etabliraju stabilni nabavni procesi, poveća transparentnost, smanji broj formalnih pogrešaka, a sa time broj žalbi. Problem je u tome da se sa softverom utvrđuje načelno pogrešna nabavna praksa koja je svedena na izvršavanje zakona. Kako vidite budućnost nabave u komercijalnim i javnim tvrtkama u RH? Odgovor na ovo pitanje ponajviše ovisi o razvoju gospodarstva. Ukoliko gospodarstvo RH ojača, te se okrenemo proizvodnji i izvozu, onda je pitanje nabave imperativ, jer kroz nabavu se definira konkurentnost. U konzultantskom radu sa subjektima u RH prepoznajem dovoljan broj nabavnih profesionalaca, koji imaju i volju i znanje, te bi mogli doprinijeti razvoju nabavne djelatnosti. --- Draško Jelavić studirao je na Tehničkom Sveučilištu u Grazu, te započeo karijeru u nabavi jedne austrijske kompanije. Nakon toga preko 10 godina radi kao savjetnik za nabavu u vodećim europskim tvrtkama. Od toga je bio 8 godina zaposlen kao savjetnik za jednu od vodećih američkih konzultantskih tvrtki, te imao priliku u regiji raditi s velikim hrvatskim i slovenskim tvrtkama uglavnom na projektima reduciranja troškova u nabavi. Od 2008. godine osniva vlastitu konzultantsku tvrtku Cirtuo d.o.o. www.cirtuo.com s fokusom na razvoj funkcije nabave – strategija, organizacija, procesi, upravljanje dobavljačima, upravljanje rizicima, informatička rješenja u nabavi, te upravljanje nabavnim kategorijama i dobavljačima kao jedna od ključnih tema. (10/07/14)

Interview with Francis Alizer from AFI Company

What is your function and your business sector? I am the manager of AFI since it started in 1993. Our staff includes ten employees, and we work in the industrial supplies sector as well as providing services to the building trade, companies and communities. Who are your clients and suppliers? Our clients are primarily companies from the construction industry and the industrial sector. In both cases, these may be big companies with subsidiaries as well as more local and regional SMEs, or individual tradespeople. Our suppliers are various tools suppliers and makers in Europe. At the moment we use 1094 different suppliers. What are your main assets in face of the competition? Service. We are more focused on service needs and on the solutions we deliver to the client than on the product per se. We try to determine what will best meet the client’s need, we examine the bill of specifications, we check that the request duly corresponds with his needs and we attempt to find a solution satisfactory to everybody. Within your current activity, what is the initiative or launch that you’re the most proud of?  Products I develop for the nuclear power industry. These are products used in the transport of TFA equipment. Actually, we’re at the beginning of a deconstruction phase of nuclear power, but one needs to know that this phase will last 150 years and that it involves a lot of trades and business sectors, including ours. How do you keep your customers happy? Fast logistics, a quick reactivity time and stock. We have increased our stock by 35%, and we have also developed a retail website at the same time to make our e-commerce debut. Which complementary services do you propose alongside your products? We propose a range of services and support to the client depending on his specific needs. Thanks to our network, we are able to support clients who sometimes haven’t a lot of representatives, if at all.

B2B Ekspertiza

Kompass klasifikacija

Kompass klasifikacija

Kompass
klasifikacija srce je Kompassovog poslovanja od njegova stvaranja. On predstavlja dragocijeni alat jer konstruira informaciju.

Učinkovit i jednostavan alat

Kompass klasifikacija struktuirana je na 3 razine: sektori, polja i proizvodi. Prva razina odnosi se na seriju od 67 poslovnih sektora i novi dvoznamenkastu oznaku. Na primjer, drvna industrija nosi oznaku 14. Druga razina označava podsektore, ponajprije sektore koji detaljnije oopisuju aktivnost. Druga razina označena je sa 5-znamenkastu oznaku. Za drvnu industriju, oznaka 14040 označava tropske drvene trupce. Treća razina, povezana sa podsektorima, ukazuje na proizvode i usluge označene 7-znamenkastom oznakom: 1403007 označava tikovine drva. Kako bi optimizirali korisnikovu pretragu, Kompass je usvojio 15 glavnih „obitelji“ kako bi obuhvatilii sve sektore. Sa preciznim imenom poput Popljoprivreda i hrana, Energija i okoliš ili Kemikalije, lijekovi i plastika, imena olakšavaju upotrebu klasifikacije.

Napredna struktura

Ove razine razvile su se tijekom vremena prema svjetskoj ekonomiji i tehnološkim postignućima. U vrijeme kada se tek stvorila, klasifikacije je uglavnom bila o industrijskom sektoru, u srcu ekonomske aktivnosti nakon 2. svjetskog rata. Malo po malo, postajala je sve bogatija. U 2013 godini, njena 13 verzija je ažurirana. Na inicijativu naših specijalista, neki sektori, povezani sa sektorima koji su se nedavno razvili, u potpunosti se obnovljeni i pojednostavljeni. Na dnevnoj bazi, čitava Kompass mreža mobilizirana je doprinositi ažuriranju i poboljšavanju sustava, kako bi ispunili očekivanja svjetskog tržišta i osigurali maksimalnu bistrinu korisniku.

Struktura svjetske baze podataka

Svaka je tvrtka upisana u bazi podataka u skladu s njenim aktivnostima. Dakle, Kompass jamči svojim korsnicima preciznu informaciju o tvrtkama. Ostale nacionalne klasifikacije poput NAF (Francuska klasifikacija aktivnosti) nisu u poziciji ponuditi takvu uslugu. Štoviše, klasifikacija je homogenizirana na globalnoj razini, korisnik može pretraživati tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu. Sa samo jednim klikom na materinjem jeziku, korisnik može pronaći tvrtku po njenoj aktivnosti u gotovo 70 zemalja diljem svijeta. Kako bi unaprijedili svoje poslovanje, otkrijte naša cjelovita poslovna rješenja.