Novosti

Kompass rješenja

Poslovne novosti industrije

Stručni intervju: Davor Martinović, suvlasnik i predsjednik Uprave Poljopromet

Jedna od najuspješnijih tvrtki iz doline Neretve, opuzenski Poljopromet, zapošljava 50 radnika od kojih je osam inženjera. Tvrtka je unatoč nepovoljnim okolnostima u kojima se nalazi hrvatska poljoprivreda uspjela poslovati pozitivno. S njenim čelnim čovjekom Davorom Martinovićem razgovarali smo o poslovanju tvrtke, njenim planovima te načinu podizanja konkurentnosti i efikasnosti ove tvrtke, ali i različitih poljoprivrednih kultura koje uspijevaju u dolini Neretve. Martinović nam je govorio i o vinskom sektoru te o najmlađem hrvatskom vinogorju Komarna, u kojem je nasade pod vinovom lozom podignulo sedam vinara iz doline Neretve. Poljopromet ima bogat prodajni asortiman koji sadrži desetak tisuća različitih artikala domaćih i inozemnih marki. Ima osam trgovina, a najveći je distributer repromaterijala u Dalmaciji, dok je veleprodaju raširio diljem Hrvatske, od Istre do Slavonije. U Poljoprometovoj ponudi nalazi se raznovrstan izbor zaštitnih sredstava, mineralnih i organskih gnojiva, alata, poljoprivredne opreme i mehanizacije te široki program opreme za profesionalne poljoprivrednike, ali i za sve one koji se za vlastite potrebe bave poljoprivredom.

Kakva je bila protekla godina za Poljopromet?

- Tijekom 22 godine poslovanja uvijek smo davali posebnu važnost struci. To je rezultiralo time da smo najveći dio noviteta u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, kad je riječ o dolini Neretve, upravo mi uveli i sugerirali da ih uvedu naši kupci, pogotovo oni koji su odlučili poljoprivrednu proizvodnju podići na višu razinu. Naši stručnjaci su vrlo aktivni na velikim svjetskim sajmovima i sve novine koje se pojave nastoje uvesti na naše područje. Između ostalog, prvi smo na ovo područje uveli pet tona organskog eko gnojiva koje se sve više primjenjuje u poljoprivredi. Na taj način smo pridonijeli ekološkoj proizvodnji koja postaje sve popularnija u dolini Neretve.

Kakvi su vam brojčani podaci?

- Ove godine ćemo, s obzirom na tešku situaciju koja je poznata javnosti a odnosi se najviše na klimatske probleme u vinogradarstvu te najnovije situacije s neretvanskom mandarinom, uspjeti ostvariti pozitivan rezultat i promet na razini prethodne 2013. godine, a to je oko 65 milijuna kuna. Time, s obzirom na okolnosti, možemo biti zadovoljni.

Koliko ste zadovoljni proizvodnjom vina Terra Madre?

- Mi smo među prvima podignuli nasade vinove loze po načelu služnosti na državnom zemljištu. Kako smo kultivirali zaraslo zemljište na nepristupačnom terenu, morali smo uložiti velika sredstva. Prvu godinu smo kao poticaj dobili povrat kapitalnih ulaganja. Već naredne dvije godine nismo dobili ništa, iako smo imali na to pravo. Sadnju vinove loze na brdovitom terenu uz more započeli smo 2008. godine. Glavna i najpoznatija sorta je plavac mali sa 92.000 trsova, syrah sa 7000 trsova i cabernet sauvignon sa 4500 trsova. Na sjevernom dijelu parcele zasadili smo bijele sorte pošip 10.000 čokota te chardonnaya 4500 trsova. Proizvodimo vrhunska vina uzgojena prema ekološkim standardima koja pod robnom markom Terra Madre već osvajaju nagrade. Ono što bode oči na cjelokupnom kompleksu je jedan dio koji je u vlasništvu Hrvatskih šuma, a ne može se privesti svrsi i gospodarskoj namjeni zbog nelogičnog zakonodavstva. Radi se o jednom hektaru koji je smješten u sredini parcele i koji smo pokušali dobiti kako bismo ga kultivirali, ali nije išlo. Istina je da taj dio narušuje krajolik, ali tu se ne može ništa.

Što je s izgradnjom vinarije?

- Upravo smo se javili na natječaj kako bismo povukli sredstva iz Vinske omotnice namijenjena podizanju vinarije s kušaonicom. Do sada je nismo izgradili jer smo imali velikih problema s dobivanjem građevinske dozvole, ali se i to napokon riješilo. Čekali smo je godinu i pol dana. Ako osiguramo 50 posto sredstava iz programa Vinske omotnice, ići ćemo odmah u realizaciju projekta gradnje vinarije s kušaonicom i prodajnim objektom na kompleksu koji smo zasadili vinovom lozom. Vrijednost investicije je oko 1,5 milijuna eurana samom početku, od čega, kako sam rekao, polovinu namjeravamo povući iz ovog programa.

Vinari iz Komarne osnovali su udrugu K7. Što joj nedostaje?

- Istina je da smo se udružili i da surađujemo, ali ja bih bio najsretniji kada bismo imali zajedničku preradu i zajedničku robnu marku. Trebali bismo imati i zajednički menadžment koji bi plasirao naša vina.

Je li naše Ministarstvo poljoprivrede bilo spremno za Vinsku omotnicu?

- Mogu reći da nije jer se prvi natječaj tako brzo odvio da zainteresirani poduzetnici nisu zbog kratkog roka uspjeli kvalitetno pripremiti natječajnu dokumentaciju i projekte. Vjerovatno je i to, uz lošu upućenost u mogućnosti te lošu komunikaciju, glavni razlog zašto na prvom natječaju nisu povučena značajnija sredstva iz tog programa. Osim toga, resorno ministarstvo je nekoliko puta mijenjalo pravilnike, što je dodatno zbunjivalo poduzetnike. Sada se nadam da su porođajne muke iza nas, te da ćemo se kvalitetno pripremiti za takve vrste projekata. Da ne bi netko mislio kako je samo Ministarstvo poljoprivrede krivac, mogu reći da se ni jedinice lokalne samouprave nisu snašle, a zabunu je uveo i Zakon o gradnji. Početak je uvijek težak.

Ipak i nadalje imate ambicija za podizanje trajnih nasada. O čemu se konkretno radi?

- Planiramo u blizini doline Neretve podignuti osam hektara mandarina i šipka. U Općini Pojezerje smo pokrenuli inicijativu da se određeni, više od 30 godina zapušteni tereni kultiviraju, odnosno daju u koncesiju, i da se na njima zasadi smokva. Prikupili smo papire i pokrenuli inicijativu da raspišu natječaje, što je pokrenulo i ostale općine na ovom području. Konkretno, pokrenuli smo program sadnje smokve na površini od 25 hektara. Smokvu je nekada jedna mala poljoprivredna zadruga iz Lovišta proizvodila više od 100 tona, a danas se smokva uvozi iz Turske. Za uspjeh u uzgoju smokve potrebno je osigurati količine, ekološku proizvodnju, stručni nadzor te navodnjavanje. U tom slučaju uspjeh neće izostati. Od malih usitnjenih parcela nema prosperiteta.

Koliko je izgledno da se u dolini Neretve napravi pogon za preradu voća i povrća?

- U kontaktu sam s poduzetnicima i poljoprivrednicima i često razgovaramo kako bi se mogao napraviti pogon za proizvodnju sokova. Trebao bi netko napraviti kalkulaciju, jer je činjenica da svake godine najmanje 15 posto uroda mandarina propadne, a to bi bile idealne količine za preradu. Osim toga, za izgradnju takvog pogona mogu se dobiti i poticajna sredstva. Netko bi morao napraviti plan i kalkulaciju kako iskoristiti viškove uroda, pogotovo mandarina, ali i ostalih kultura iz ovog područja.

Koji je problem otkupa mandarine?

- Problem je to što nemamo dovoljno dobar zajednički nastup i kvalitetno udruživanje. To nije samo problem proizvođača mandarine nego i vinara i uljara. I mi vinari s Komarne trebali bismo se još jače povezati i udružiti te proizvoditi zajedno. Morali bismo imati zajedničku preradu. Udruživanje je jedini izlaz, jer kada ste udruženi, možete puno toga postići. Zbog nesnalaženja i, mogu reći, neznanja i nekoordiniranosti nismo uspjeli iskoristiti sredstava namijenjena mandarinama u poznatom problemu s ruskim tržištem. Trebao je netko iz Ministarstva doći u dolinu Neretve te objasniti proceduru i smanjiti papirologiju. Problem neretvanske mandarine je i to što je njezina otkupna cijena jako niska, a to se nije iskoristilo za plasman. Neretvanska mandarina je ekološka jer se tretira samo jedanput za vrijeme cvatnje. (17/12/2014) Izvor: Privredni vjesnik

Stručni intervju: Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje

Za franšizno poslovanje se kaže da je najsigurniji način ulaska u poduzetničke vode. Čak i za vrijeme ekonomske krize, franšize uspijevaju opstati na tržištu. Franšiza nudi sigurniji, lakše održiv način ulaska u poduzetništvo zato što je riječ o mentorskom odnosu - kupac franšize, kao poseban pravi subjekt, kupuje već uhodani posao, ne plaća pogreške i ima mentora kojemu je stalo da njegov posao uspije. Franšizno poslovanje s druge strane može biti i strategija rasta uspješnih poslovnih subjekata. Tri osnovna resursa koja su vam potrebna za širenje - novac, vrijeme i menadžment - poduzetnik dobiva od kupca franšize. To je jedan od najbržih načina širenja poslovanja, pojašnjava predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje Ljiljana Kukec koja ističe kako se u svijetu 50 posto maloprodaje odvija putem franšiznih jedinica: samo u Europi posluje oko 12.600 franšiznih marki koje zapošljavaju nekoliko milijuna ljudi.

Gdje je Hrvatska kad je u pitanju franšiza?

- Mi od 2002. godine preko Hrvatske udruge za franšizno poslovanje provodimo jedan opsežni projekt promocije franšiznog poslovanja. Mogu reći da smo napravili puno od tada, no isto tako smatram da je franšizno poslovanje premalo poznato hrvatskim poduzetnicima. U Hrvatskoj je na tržištu oko 180 franšiznih marki. Neke su u rukama velikih tvrtki poput Sportina Grupe, Tekstilprometa ili Irisa, koje imaju od desetak do 20 franšiznih marki. Ostalo su poduzetnici koji su kupili jednu ili dvije franšize. Ukupno gledano, franšizni sustav je nešto manje razvijen nego u Mađarskoj, ali je isto tako jači nego u Sloveniji. Problem nije u broju brendova, problem je u tome što smo među zadnjim zemljama u svijetu po našim domaćim franšiznim markama. Recimo, u Velikoj Britaniji 85 posto svih franšiza čine njihove domaće franšize, u Francuskoj taj broj raste i do 90 posto kao i u Njemačkoj i u Italiji, a postotke domaćih franšiza od 70 do 90 posto u ukupnom broju imaju i u Poljskoj, Švedskoj te Nizozemskoj. Poduzetnici u Hrvatskoj imaju moćno oruđe za širenje svojih poduzetničkih potencijala, ali ipak to ne čine.

Što je razlog tome, strah ili nešto drugo?

- Nisam sigurna da se oni boje, pitanje je prepoznaju li potencijal franšiznog poslovanja. Mislim da ga ne prepoznaju. Naši poduzetnici prije svega ne prepoznaju svoje znanje a onda ni mogućnost da to znanje prodaju kao proizvod kako bi se i na taj način širili na tržištu. Prepoznavanje te nematerijalne imovine je strašno bitan faktor. Nama još uvijek nedostaje edukacije, iako je na tom polju dosta napravljeno, međutim, potrebno je napraviti još puno toga. Od prije dvije godine na Veleučilištu Vern u Zagrebu postoji kolegij Franšizno poslovanje, znam da postoji i na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, i važno je da se mladi naraštaji obrazuju kako bi prepoznali buduće franšizne prilike u svojem poslovnom okruženju. To je vrlo bitan faktor. Smatram da bi i razvojne agencije u sklopu svojih seminara za poduzetnike trebale ubaciti temu franšiznog poslovanja. Pogotovo kad se radi o startupovima, kako bi poduzetnici znali da mogu i na drugi način i sigurnije krenuti u poslovanje. Prema podacima Američke gospodarske komore, korisnik franšize ima 97 posto šanse da će njegovo poslovanje preživjeti nakon prve godine poslovanja. Nakon pete godine poslovanja na tržištu opstaje 92 posto franšiza, a 10. godinu poslovanja dočeka 90 posto korisnika franšize. S druge strane, od onih koji počinju samostalno nakon pet godina na tržištu ih ostaje tek oko dvadesetak posto. Vidite da je razlika drastična.

Koje uvjete mora zadovoljiti onaj tko se odluči za franšizno poslovanje?

- Ako govorimo o poduzetnicima koji se žele širiti na taj način, oni trebaju pametno i dobro napraviti cijeli franšizni paket. Franšizni ugovor je samo dio paketa, potrebno je osmisliti puno drugih stvari jer će kasnije, kad se ta frašiza proda, ona dati sigurnost da će poslovanje biti uspješno kao što ga ima i matična kuća. Nužno je također tražiti pomoć konzultanata, odvjetnika. Često se događa da poduzetnici samostalno putem interneta ‘skidaju ugovore’ što nije preporučljivo. Znači važno je posavjetovati se, jer se u frašize ulazi korak po korak. S druge strane, kad se kupuje frašiza, treba dobro razmisliti što kupiti. Ako se odlučite za neke manje poznate franšizne marke, koje su financijski i fizički lakše dostupne, važno je provjeriti jesu li davatelji tih franšiza članovi nacionalnih franšiznih udruga. To daje jednu sigurnost jer su im tada dokumenti provjereni i vi ste sigurni da je sve u skladu s Etičkim kodeksom Europske franšizne federacije. U svakom slučaju, oni koji se odluče za kupnju franšize, trebaju se javiti Hrvatskoj udruzi za franšizno poslovanje i mi ćemo im pomoći da kupe kvalitetnu franšizu. Udruga naime provjerava jesu li dokumenti franšizodavaca u skladu s etičkim kodeksom EFF-a. Zato je kod kupnje franšize važno članstvo u nacionalnim franšiznim udrugama.

Postoji li sektor koji je posebno pogodan za franšizno poslovanje?

- Iako gotovo 80 posto svih franšiza dolazi iz servisnog sektora, različita su poslovanja koja se nude putem franšiza. Najjači i možda najpoznatiji je modni sektor, ali su veliki su potencijali i u wellnesu i turizmu.

Treba li u Hrvatskoj zakonski regulirati franšize?

- Prema mom mišljenju, postojanje takvog zakona u nekoj zemlji označava barijeru u poslovanju za ulazak franšize. Europska franšizna federacija stajališta je da bi tu trebala biti samoregulacija. Dakle, Hrvatska udruga za franšize je ta koja pokušava taj sektor zaštititi koliko može. Također, u zadnje vrijeme imamo pregovore s Hrvatskom gospodarskom komorom, gdje planiramo projekte vezane uz franšize te bi i s te strane taj sektor poslovanja trebao biti bolje reguliran. U planu je i stvaranje registra franšiza gdje bi se i na taj način uveo red. Mislim da je registar i članstvo u udruzi koja provjerava dokumente u skladu s Europskom franšiznom federacijom dovoljna zaštita, te da posebna zakonodavna regulativa nije potrebna.

Postali ste potpredsjednica Europske franšizne federacije, što će biti vaš djelokrug rada?

- Ja sam jedna od četiriju potpredsjednica, a moje dužnosti se odnose na prikupljanje znanja i informacija, istraživanja i pronalazak fondova koje bi Europska franšizna federacija mogla iskoristiti za financiranje nekih svojih projekata. Moja je dužnost istraživati i prikupljati znanje o broju franšiznih udruga, te o njihovim dužnostima i aktivnostima. (05/12/14) Izvor: Privredni vjesnik

B2B Stručnost

Upravljajte vlastitim profesionalnim odnosima zahvaljujući vođenju napomena

Uspješan odnos sa klijentima ključ je rasta svake tvrtke. Odnos se treba njegovati svaki dan, treba biti relevantan i prilagođen. Prodajne, marketinške ekipe te ekipa za podršku korisnika mogu:

  • Uštedjeti na vremenu
  • Dobiti brzo i lako informacije o potencijalnim klijentima
  • Upravljati kontaktim na najbolji način

Za vaše poslovanje

Usluga vođenja prilagođenih napomena okuplja na jednoj ulaznoj točci sve potrebne informacije za Vašu produktivnost. Nadalje, omogućuje dokučiti u realnom vremenu sve što se Vama čini bitnim kako bi se nosili sa svojim klijentima. Vaše napomene su za Vas unutarnji izvor informacija. One vam svakako mogu pomoću u obavljanju dnevnih zadataka, jer su zapravo ishod prošlih akcija: kvalificiranje klijenta ili potrebe, novi projekt, novi sastanak, i tako dalje. Bitno je lako pronaći vlastite napomene, pogotovo kada ih postoji nekoliko. Vođenje napomena su upravo ta funkcija kojoj pristupate jednom kada ste se pretplatili na Easybusiness alat, bez obzira na duljinu trajanja ugovora ili geografsku lokaciju.

Paket napomene

Zahvaljujući funkcionalnostima paketa Napomene, možete:
  • Stvoriti, uređivati ili brisati napomene o svakoj tvrtki prema Vašem izboru
  • Vizualizirati kao administrator sve napomene Vaših suradnika
  • Pronaći spremljene napomene prema ključnoj riječi

Intuitivna platforma

Na profilu tvrtke, zapišite u realnom vremenu sve nužne informacije o Vašoj aktivnosti:
kompass-easybusiness-napomene-primjer Paket Napomene omogućuje bolje upravljanje odnosima vlastitih prodajnih izgleda i klijenata.

Pronađite sve informacije o dodatnim Easybusiness paketima:

Više detalja