Program ruralnog razvoja – hvatanje razvojnog koraka hrvatske poljoprivrede

Proteklog petka, 30. siječnja, raspisan je natječaj Ministarstva poljoprivrede za korištenje sredstava EU-a iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine.

Najjednostavnije rečeno, za svaku godinu hrvatskoj je poljoprivredi na raspolaganju oko 320 milijuna eura, odnosno 2,5 milijardi kuna. Ta bespovratna sredstva se mogu koristiti kroz projekte predstavljene putem 16 mjera Programa ruralnog razvoja. U cilju što kvalitetnijeg predstavljanja mogućnosti korištenja tih sredstava, Ministarstvo poljoprivrede je organiziralo prezentaciju mjera u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Bjelovaru i Osijeku.

Posljednja prezentacija, organizirana u velikoj vijećnici HGK-ŽK-a Osijek, pobudila je ogromno zanimanje poljoprivrednih proizvođača s područja Slavonije i Baranje, tako da je unatoč organiziranju čak dviju osječkih prezentacija, više od stotinu zainteresiranih ostalo izvan dvorane. Stoga je odlučeno kako će se dodatna prezentacija organizirati 6. veljače.

“Ovako veliko zanimanje poljoprivrednih proizvođača svih profila ne treba čuditi jer već godinama nije bilo takve mogućnosti povoljnog investiranja u poljoprivrednu proizvodnju”, kaže za Privredni vjesnik Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu u HGKŽK- u Osijek.

Radi se o do sada najkvalitetnijim sredstvima EU-a koja su na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima. Mjere iz Programa ruralnog razvoja imaju jednostavniju proceduru od onih kakve su bile potrebne, recimo, za povlačenje sredstva iz fondova IPARD ili SAPARD, a pokrivenost nekog projekta može dostići čak do 90 posto bespovratnih sredstava.

ruralni-razvoj-ilustracija

Uloga banaka

“Kvalitetna primjena mjera iz Program ruralnog razvoja može biti toliko nužno hvatanje koraka s razvojem i jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Svaka od 16 mjera ima svoju vrijednost, ali je najatraktivnija mjera 4 jer nosi mogućnost ulaganja i modernizacije objekata i mehanizacije u primarnom sektoru od ratarstva do stočarstva”, naglašava Ernest Nad.

S tim se slaže i Tomislav Petrović, voditelj Odjela za integriranu poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, koji je predstavljajući mjere istaknuo kako su u Programu ruralnog razvoja najzanimljivije mjere 4.1 i 4.2. One podržavaju razvoj poljoprivrednih gospodarstava, ulaganje u biljnu i stočarsku proizvodnju kao i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje čak i ulaganjem u navodnjavanje i uređenje poljoprivrednog zemljišta, a mogu se ostvariti i potpore za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda.

Uskoro se očekuje i konačno zeleno svjetlo Europske komisije za hrvatski Program ruralnog razvoja, a zbog bržeg ostvarivanja potrebne procedure, Ministarstvo poljoprivrede se odlučilo za ranije raspisivanje natječaja. Program ruralnog razvoja prati HBOR, ali u kreditiranje će uključiti i komercijalne banke. Budući da se radi o projektima koji bi trebali donijeti veću i kvalitetniju proizvodnju, razvoj i zaposlenost, od banaka se očekuje razumniji pristup nego što je to bio do sada. Posljednja događanja dokazuju kako je nužno da banke smanje kamatni apetit.

Uostalom, nije li racionalnije imati solventnog dužnika koji redovito otplaćuje svoje obveze, nego se opteretiti ovršenom imovinom neizvjesne tržišne vrijednosti? (02/02/15)

Share Button